Nakon tjedana koje su obilježili prijepori oko Marakeške deklaracije, povišenih tenzija između Ministarstva vanjskih i europskih poslova i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, kao i o ocjenama srbijanskog ispunjavanja mjerila u procesu pregovora s EU, posebice onih koji se tiču vladavine prava te o odnosa s drugim susjedima i o položaju Hrvatske u EU razgovarali smo sa šeficom diplomacije Marijom Pejčinović Burić.
Na koga se Globalni kompakt točno odnosi, koja je razlika između regularnih i neregularnih migracija?
Globalni kompakt za sigurne, uređene i regularne migracije daje prvi međunarodni neobvezujući okvir za suradnju među državama po pitanju migracija. Kao najveća svjetska organizacija, izradu takvog okvira, odnosno dokumenta koji bi na sustavan način uredio suradnju po pitanju regularnih migracija predložili su Ujedinjeni narodi. Kao što mu samo ime kaže, Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama bavi se regularnim zakonitim migracijama. Regularne migracije odnose se na migrante koji su zakonito prešli državnu granicu i imaju dozvolu boravka, dok se neregularne migracije odnose na nezakonite prelaske državne granice, nezakonit rad i nezakonit boravak migranata.
Pogledajte video: Europska vojska
Koji su bili hrvatski stavovi u usuglašavanju teksta (preko EU)?
Hrvatska se u okviru zajedničkog stava EU zalagala da se zadrži pravno neobvezujući tekst dokumenta, da svaka država zadrži suvereno pravo odrediti svoju migracijsku politiku, da se jasno razlikuju regularne od neregularnih migracija i da se kroz cijeli tekst da jasna naznaka da je riječ o katalogu mjera čija je primjena prepuštena suverenom izboru svake države.
Kako komentirate činjenicu da jedan broj država sada radi otklon od Kompakta i njihove argumente, koje su preuzeli neki u Hrvatskoj, poput gubljenja suvereniteta, izjednačavanja izbjeglica i migranata te naznake da bi mogao dovesti do toga da se migracije shvaćaju kao ljudsko pravo?
Globalni kompakt nema nikakvoga utjecaja na suverenitet država koje ga usvoje jer se radi o pravno neobvezujućem dokumentu. Države će, ako se za njih odluče, sve mjere predviđene za provedbu ciljeva Kompakta primjenjivati prema vlastitom izboru, u skladu s vlastitim nacionalnim zakonodavstvom, vlastitim prioritetima i vlastitom politikom prema migrantima. Globalnim kompaktom ne nastaju nikakve nove pravne kategorije. Dokument samo potvrđuje ljudska prava svih, pa tako i migranata, koja i sada po međunarodnom pravu imaju.
Ako je taj dokument neobvezujući, zašto se navodi osnivanje nacionalnog programa s ciljem implementacije sadržaja?
To znači da, ako država odluči preuzeti neke od mjera, ona može donijeti i provedbeni plan. U dokumentu se navodi da se države samo potiču na izradu nacionalnog provedbenog programa. A to je praksa koja se i inače primjenjuje kada država želi sustavnije pratiti provedbu neke politike.
Jeste li zadovoljni kako ste javnosti predstavili Kompakt?
Rad na Globalnom kompaktu započeo je 2016. godine kada su u New Yorku 193 države članice UN-a, među kojima i Republika Hrvatska koju su predstavljali predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i tadašnji ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, donijele Newyoršku deklaraciju. Tom su deklaracijom pozvane sve države članice Ujedinjenih naroda da pristupe izradi Globalnog kompakta o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama. Tekst Globalnog kompakta rezultat je diplomatskog pregovaračkog procesa koji je trajao 15 mjeseci i u kojem je s hrvatske strane bilo uključeno sedam tijela državne uprave. O čitavom tijeku procesa putem iscrpnih pisanih informacija u obliku 40-ak bilješki informirane su nadležne institucije. Sada kada su završene međuresorne konzultacije i kada je dovršen prijevod i pravna redaktura teksta svi dokumenti i informacije dostupni su javnosti.
Koje su mjere koje bi Hrvatska mogla iz njega preuzeti? Tko će o tome odlučivati?
O tome će odlučivati Vlada u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, prioritetima i situacijom na terenu.
Biste li atmosferu u Hrvatskoj nazvali protuimigrantskom?
Atmosfera u Hrvatskoj nije protuimigrantska. Međutim, iznimno je važno sprečavati širenje dezinformacija vezanih uz migrante te općenito njegovati kulturu tolerancije. U tom kontekstu važno je razlikovati regularne od neregularnih migracija. Naš je prioritet učinkovita zaštita vanjskih granica i sprečavanje neregularnih migracija. Hrvatsku granicu čuva i nadzire 6500 graničnih policajaca koji ovaj zahtjevan posao rade posvećeno i profesionalno.
Pogledajte video: Bruna Esih i Andrej Plenković u Saboru
Bojite li se da će ovaj dokument izazvati razdor u HDZ-u?
Ne, stav Vlade o Globalnom kompaktu nije se promijenio, a Predsjedništvo HDZ-a i Klub HDZ-a u Hrvatskome saboru podržali su Vladin stav o ovom pitanju.
Kako surađujete s Uredom predsjednice RH?
Svakodnevno surađujemo s Uredom predsjednice po nizu pitanja iz nadležnosti MVEP-a.
Premijer Plenković na kongresu EPP-a vrlo je jasno govorio o populizmu. Koga u Hrvatskoj i Europi vidite kao populističke političare?
Drago mi je što sam dio ove Vlade i HDZ-a koji uz vodstvo Andreja Plenkovića pokazuju snažan otpor svakom populizmu i krajnosti, vodeći ozbiljnu i odgovorno politiku desnog centra. Populističke stranke u posljednje vrijeme jačaju koristeći strah od promjena koje se u današnjem društvu odvijaju velikom brzinom i utječu na pojedinca i društvo. One instrumentaliziraju emocije i raspirivanje straha i netolerancije prema drugačijima i različitim mišljenjima stvarajući osjećaj ugroze. Takve politike ne nude prava rješenja za izazove današnjice ni na nacionalnoj ni na europskoj razini. Nije teško prepoznati one u Hrvatskoj koji svoju politiku vode na takvim temeljima.
Mađarski premijer često se navodi kao primjer populista. Mađarska blokira Hrvatsku u ulasku u OECD. Kakav je naš stav prema Orbánu i Mađarskoj?
Mađarska je naša susjedna i prijateljska zemlja s kojom nas veže cijeli niz povijesnih, kulturnih i drugih veza, ali su zasigurno najjače one između ljudi, a one su čvrste i bliske. Mađarska daje podršku našem ulasku u OECD.
Zašto je Hrvatska bila suzdržana oko kritika Poljske koje dolaze iz EK zbog kršenja vladavine prava? Nije li vladavina prava jedna od temeljnih vrijednosti Unije?
Vladavina prava jest jedna od temeljnih vrijednosti Unije i upravo zato naglašavamo potporu vladavini prava i jačanju Unije kao zajednice vrijednosti u kojoj se ljudska prava, demokracija i sloboda trebaju poštovati. U slučaju Poljske imamo određena pitanja i zabrinutost, međutim zastupamo stajalište da je zbog niza razloga za rješavanje tog pitanja najvažniji dijalog između Poljske i Europske komisije. U takvom stavu nismo usamljeni u EU.
Prema istraživanju think-tanka European Council on Foreign Relations Hrvatska je među najmanje poželjnim saveznicima u EU. Što je tome razlog?
Hrvatska je u Europsku uniju ušla 2013. godine te smo članica EU s najkraćim stažem. Savezništva se grade na različitim osnovama, poveznice su ponekad zemljopisne, npr. naš mediteranski ili srednjoeuropski krug, ali i posebni interesi oko određenih aktualnih tema. Naše skoro predsjedanje Vijećem Europske unije bit će prigoda u kojoj ćemo sigurno ojačati naša savezništva.
Kako vidite buduću suradnju sa Željkom Komšićem? Kako odgovarate na njegovo pismo čelnicima EU o “diplomatskoj agresiji” na BiH?
Od svih naših susjednih zemalja upravo su naši odnosi s Bosnom i Hercegovinom najsveobuhvatniji, a Hrvatska je najveći zagovaratelj i podupiratelj europskog puta BiH. Potpuno su neutemeljeni navodi i iskrivljene teze koje je gospodin Komšić iznio na račun Republike Hrvatske u otvorenom pismu dužnosnicima institucija Europske unije. Takav uvod u mandat člana Predsjedništva BiH i pristup zasigurno ne pridonosi dobrosusjedskoj suradnji i unapređenju odnosa dviju država. Hrvatska kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma ima posebnu odgovornost, kao i ustavnu obavezu brinuti se za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Budući da je ustavna pozicija Hrvata u Bosni i Hercegovini narušena, što se ponovo pokazalo i na ovim zadnjim izborima, u svim se forumima zalažemo za osiguravanje jednakopravnosti Hrvata u BiH i poštivanje odredbi i temeljnih načela Daytonskog sporazuma.
Odnosi sa Srbijom. Što je konkretno postignuto? Koliko se odmaklo u pronalasku rješenja za regionalnu jurisdikciju za ratne zločine i koji je hrvatski stav o ispunjavanju mjerila u 23. i 24. poglavlju (pravosuđe i temeljna prava)?
Hrvatska želi sa svim susjedima graditi dobrosusjedske odnose kroz dijalog i suradnju. Odnosi sa Srbijom opterećeni su nizom osjetljivih i otvorenih pitanja koja su nasljeđa prošlosti i velikosrpske agresije Miloševićevog režima. U mandatu ove Vlade intenziviran je rad na rješavanju svih otvorenih pitanja sa Srbijom, a ponovo je aktiviran i rad koordinatora za otvorena pitanja. Među tim pitanjima posebno se ističe procesuiranje ratnih zločina. Intenzivirana je suradnja između dvaju ministarstva pravosuđa, uključujući i susrete na ministarskoj razini. Uspostavljena su dva zajednička povjerenstva koja rade na rješavanju pitanja nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina, što je poznatije kao pitanje regionalne jurisdikcije. Radi se i na razmjeni popisa osoba optuženih ili osuđenih za ratne zločine te na rješavanju pitanja nestalih. Samo u ovoj godini održana su tri bilateralna sastanka na ovu temu. Nakon nekoliko godina u Hrvatskoj je u lipnju održan sastanak Međudržavne komisije za granice, a održan je i sastanak Međudržavnog povjerenstva za povrat kulturnih dobara RH i RS, kao i niz drugih radnih sastanaka. Što se tiče ispunjavanja mjerila u 23. i 24. poglavlju, tu je naš stav jasan: sve obveze moraju biti u cijelosti ispunjene, tu nema popuštanja. U tome ćemo biti dosljedni prema sadašnjim i budućim kandidatima za članstvo u EU.
Slovenija je tužila Hrvatsku Europskom sudu zbog neprimjene arbitraže. Ostaje li Hrvatska i dalje pri tome da traži dogovor mimo arbitražne odluke i koja je vjerojatnost da se to dogodi? Koga smo angažirali za tužbu i koliko će nas to stajati?
Hrvatska je otvorena za nastavak dijaloga sa Slovenijom. Što se pak tiče tužbe Slovenije upućene Sudu Europske unije, radimo na pripremi odgovora, a u tome sudjeluju domaći i strani stručnjaci iz područja međunarodnog i europskog prava. Odgovor će biti upućen u drugoj polovici prosinca i u njemu će Hrvatska argumentirano odgovoriti na navode iz slovenske tužbe.
Predsjednica je kazala da se nismo dobro pripremili za ulazak u EU. Pripremamo li se dobro za predsjedanje? Koliko će ljudi biti zaposleno za potrebe predsjedanja?
Hrvatska je prošla dug i zahtjevan put pregovora za članstvo i ispunila zadane kriterije, a ulazak u EU bio je potvrda te spremnosti. Predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine jedan je od najsloženijih međunarodnih projekata, na kojem radi cijeli niz institucija. Priprema za predsjedanje obuhvaća zahtjevne logističke, kadrovske i sadržajne aspekte. Vlada je donijela niz odluka kojima su, primjerice, predsjedanje i sve s njime povezane aktivnosti proglašene aktivnostima od posebnog značaja, uspostavljena je struktura za njegovu pripremu i provedbu. Izmjenama Zakona o državnim službenicima olakšat će se zapošljavanje na određeno vrijeme i na ugovore o djelu za vrijeme predsjedanja. Dosadašnja iskustva drugih država članica pokazala su da je za predsjedanje potrebno angažirati dodatnih 300-400 osoba. Nadalje, okvirno je planirano je oko 200 različitih događanja u Hrvatskoj (oko 35.000-40.000 noćenja); detaljni će planovi biti izrađeni tijekom sljedeće godine.
Segment ljudskih resursa jedna je od najvažnijih karika predsjedanja. Upravo je u provedbi projekt osposobljavanja državnih i javnih službenika koji će sudjelovati u predsjedanju Vijećem EU. Projekt je vrijedan milijun eura, od čega se 85% financira iz Europskog socijalnog fonda i obuhvaća seminare i obuke za 800 službenika koje će trajati do kraja listopada 2019. godine. Utvrđivanje prioriteta i detaljnog programa predsjedanja čini okosnicu samog predsjedanja, a posebno su važne priprema programa „Trija“ s Finskom i Rumunjskom i priprema nacionalnog programa. Najvažnije teme našega „Trija“ uključuju: budućnost Europe (nakon Brexita), dovršetak pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru, poticanje rasta i investicija, jačanje politika koje idu u korist građanima, provedbu klimatskih i energetskih ciljeva i politika EU, jačanje unutarnje sigurnosti EU i migracijske politike, proširenje te jačanje uloge EU u partnerstvima s trećim državama i u multilateralnim forumima. Predsjedanje je prilika da nekim temama koje su nam od posebnog značaja damo dodatnu vrijednost i vidljivost na razini EU kroz nacionalni program predsjedanja, za promicanje interesa i imidža cijele zemlje, ali i zahtjevan posao i izazov za sve segmente državne uprave.
Hrvatska predaje predsjedanje Vijećem Europe. Kako ocjenjujete mandat? Od nekih političara, poput Gorana Beusa Richembergha, čulo se da ste zbog sankcija Rusije posvadili Odbor ministara i Parlamentarnu skupštinu.
Hrvatska je kroz provedbu programa i kroz svoje prioritete predsjedanja – borba protiv korupcije, zaštita prava nacionalnih manjina i drugih ranjivih skupina, lokalna samouprava s fokusom na decentralizaciju te zaštita kulturne baštine i kulturne rute – dala vrijedan doprinos aktivnostima ove važne europske organizacije. Tako je tijekom šest mjeseci predsjedanja upriličen niz seminara, konferencija, skupova, izložbi i kulturnih manifestacija u nizu gradova u Hrvatskoj te u Strasbourgu i New Yorku. Hrvatska je preuzela predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe u vrlo osjetljivom trenutku s obzirom na višegodišnje nesudjelovanje Ruske Federacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te njezino neplaćanje financijskog doprinosa u proračun Vijeća Europe. Kao predsjedavajuća Odborom ministara, Hrvatska je nastavila rad prethodnih predsjedatelja na prevladavanju zatečene situacije. To je uključivalo i pojačan dijalog s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe i daljnje jačanje sinergije aktivnosti dvaju statutarnih tijela organizacije. Zbog svog primarno političkog aspekta ovo pitanje nije riješeno od 2014. godine te će i Finska, koja za pet dana od nas preuzima predsjedanje Odborom ministara, nastaviti raditi na njemu.
S obzirom na dva diplomata na čelu države, teško vam je izboriti se za vidljiviju poziciju kao šefice diplomacije?
Zaista, na više važnih pozicija u državi sada imamo osobe koji imaju izvrsne karijere u diplomaciji. Svatko od nas u segmentu svojih nadležnosti obavlja važan segment vanjskopolitičkog posla. Što se mene tiče, nije pravo pitanje tko je više vidljiv, nego što i kako radimo.
Pogledajte video: Krešo Beljak i Andrej Plenković u Saboru
Kao najveća svjetska organizacija, izradu takvog okvira, odnosno dokumenta koji bi na sustavan način uredio suradnju po pitanju regularnih migracija predložili su Ujedinjeni narodi. Kao što mu samo ime kaže, Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama bavi se regularnim zakonitim migracijama. Regularne migracije odnose se na migrante koji su zakonito prešli državnu granicu i imaju dozvolu boravka, dok se neregularne migracije odnose na nezakonite prelaske državne granice, nezakonit rad i nezakonit boravak migranata. Ovo je tolko maloumno, da čovjek nemre povjerovat. Zašto ne organiziraju biroe u zemljama iz kojih žele ljudi emigrirati. Svaki onaj ko želi emigrirati u neku zemlju, navede tu istu i ta mu izda dozvolu za ulazak. Sjedne na zrakoplov te za male novce i bez opasnosti dođe do svog cilja.