Vladino rješenje za spas zaduženih građana s kreditima vezanih za švicarski franak moglo bi se obiti o glavu i samom Zoranu Milanoviću ako njegov predizborni adut kojeg podržava više od 40 posto građana završi nepovoljnim sudskim epilogom. Banke, kojima Milanović sada prijeti, mogle bi trijumvirati u tom obračunu na način da na njemu čak i zarade. Ukoliko zakon padne na Ustavnom sudu ili nekoj drugoj instanci banke će dobiti osam milijardi kuna uvećanih za troškove koje je uzrokovao angažman konvertiranja 53.000 kreditnih partija, što samo po sebi nije malen novac.
Iako se Vlada upire pojasniti da će ceh koji se procjenjuje i na osam milijardi kuna platiti isključivo banke, ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević koji konstantno upozorava na problem javnog duga i njegov utjecaj na svakodnevni život građana svojim znanjem jamči da će na kraju račun platiti građani i to na teži način. Ono što najviše brine je i da se problem zaduženih u švicarskom franku rješava samo na kratki rok jer se predviđa konverzija u euro. Visina kamatne stope kredita vezanih za euro ovisi o euriboru koji je trenutno na najnižoj razini u povijesti. To je tako jer se Europska središnja banka odlučila pojeftiniti novac kako bi ga učinila dostupnim gospodarstvu i građanima i na tom valu pojačala gospodarstvo i potrošnju. Za godinu dvije kada se povuče dio novca iz opticaja, euribor, koji nije ništa drugo nego prosječna kamatna stopa koja služi kao referenta za izračun svih ostalih kamata, će rasti, a time i kamatne stope na eurske kredite što posljedično znači veću ratu kredita. Dakle javne financije su u opasnosti zbog kratkoročnog oduška dijela građana koji bi se ponovno preko noći mogli naći u problemu. Hoće li se onda osnovati Udruga euro? Pritom građani zaduženi u kunskim kreditima plaćaju osjetno veću kamatu od onih zaduženih u eurima. Hoće li dužnici s kunskim kreditima kroz Udrugu kuna zahtijevati nadoknadu preplaćene kamate?
- Ukoliko zakon padne na Ustavnom sudu ceh će morati platiti država, odnosno porezni obveznici, a to znači da će deficit proračuna umjesto 15 milijardi kuna biti najmanje 22 milijarde kuna, a to je drugim riječima 7 posto BDP-a što je za Europsku Komisiju i kreditore neprihvatljiva razina, jasan je Lovrinčević.
A kako to ugrožava građane?
Riječ je o jednostavnoj matematici. Država je već nabildala javni dug na gotovo 90 posto BDP-a a svaka nova milijarda kuna duga vodi u rušenje kreditnog rejtinga što za sobom povlači i veću premiju rizika, a to znači skuplje zaduživanje ne samo za državu već i za građane. Kamatne stope na kredite će rasti, istina ne preko noći, ali svakako u roku od dvije do tri godine pa će dug platiti svi oni koji budu kupovali stan jer će im rate biti znatno veće nego sada. Čak i da prihvatimo taj rizik u korist ugroženih građana i naših susjeda i prijatelja koji trenutno ne mogu plaćati visoke rate kredita ostaje moralno pitanje neravnopravnosti građana pred zakonom što je suprotno Ustavu. Lovrinčević se stoga pita zašto se ne bi braniteljima jamčila niža kamatna stopa na kredite ili pak zašto ne bi neka druga interesna skupina poput nezaposlenih ili blokiranih tražila pomoć države za plaćanje svog kredita.
- Ovo je dokaz da naše društvo nije uspjelo provesti tranziciju mentaliteta. U svakoj demokratskoj državi u kojoj su ljudi svjesni da moraju platiti svoj dug ovakva bi odluka Vlade bila penalizirana- kaže Lovrinčević te dodaje da je čak i tehnički gotovo nemoguće napraviti konverzije u svim slučajevima. Konverzija podrazumijeva nove ugovore o kreditima, a to znači i da se jamci i sudužnici moraju ponovno složiti garantirati za kredit, što nakon negativnih iskustava neće naići na stopostotni odaziv.
>> Do subote 14.11. stižu niže rate kredita u švicarcima!
>> Ministar Lalovac angažirao Miluna: Dužnici preplatili od 15 do 40.000 kuna
Otkrivamo toplu vodu. Naravno da cemo ovo neznanje pojedinih ljudi koji su naivno digli kredit u svicarcima svi platiti. Zapravo necemo mi, jer mi vise niti gace na stapu nemamo, vec oni koji ce ostati nakon nas tu da vracaju kredite koje ce nasi politicari dignuti da bi mogli ovo kupovanje glasova 'platiti'.