05.01.2019. u 22:51

Na dobitku su banke i građevinari, ne i kupci stanova koje subvencionira država

Cijene nekretnina i najma stanova znatno su porasli u većini europskih metropola, pa i u Zagrebu. Nekretnine dobivaju na vrijednosti zbog migracija, priljeva radne snage, smanjenja kamatnih stopa, a kad su europske metropole u pitanju, i premještanja sjedišta važnih institucija iz Londona u druge gradove. Ljudi koji se bave posredovanjem u prodaji nekretnina požalili su se jučer putem Hrvatske gospodarske komore da im je državna politika subvencija pomrsila račune. Cijene su napuhane umjetno, a prodaja stanova pomiče se prema kraju godine, kad izlazi državni natječaj za subvencije, dok ostali period godine imaju rupe u potražnji.

Hrvatska, nažalost, još uvijek participira u globalnim migracijama kao veliki gubitnik. Tako da je utjecaj migracija na domaće cijene nekretnina negativan, no kao i sve druge ekonomske aktivnosti, i stanje s nekretninama je različito ovisno o geografskoj poziciji. Polovica stanova i kuća po Slavoniji i drugim kontinentalnim dijelovima zemlje nude se u bescjenje, a nema ih tko kupiti. Izuzetak od sveopćeg propadanja i pustošenja su grad Zagreb, sjeverozapadni dijelovi Hrvatske te prostor uz Jadran, gdje nekretnine ne služe samo za stanovanje nego se preko njih odvija i neka komercijalna aktivnost, pa se lakše prodaju. Skok cijena nekretnina iznad ostalih ekonomskih pokazatelja, u većim gradovima poklopio se s početkom državnih subvencija za kupnju stanova preko kojih se godišnje prodaje oko tri tisuće stanova ili kuća.

Državne su subvencije došle kao spas u zadnji čas za kontinentalni dio zemlje, jer se barem nešto prodaje, no u većim gradovima napuhani rast cijena pojeo je efekt državnih poticaja. Subvencije su više pomogle bankama, jer su ohrabrili građane da ponovno ulažu u nekretnine, i građevinarima, koji otvaraju nova gradilišta, nego mladim ljudima zbog kojih se krenulo u cijeli projekt. Hrvatska ima iskustva s poticajima u stanogradnji, primjerice s POS-ovim stanovima, koji se grade po nižim cijenama i kupuju prema određenim socijalnim kriterijima, a pokazalo se da je poticajna gradnja imala neutralniji utjecaj na tržište nekretnina od subvencije te bi daljnje državne mjere trebalo jačati u tom smjeru.

Ilustracija
1/8
Ključne riječi

Komentara 4

ST
stefj
23:47 05.01.2019.

Njemačka tako pazi da cijene stanova ne skoče previše i da nema građevinskih balona. Kada cijene krenu u nebo, država krene raditi hrpu stanova i time spusti cijene... Tako nešto našima ne bi palo nikada na pamet. Vladi i uhljebima je samo bitno ubrati porez, sutra kao da ne postoji...

TO
tomislav10
23:20 05.01.2019.

Točno. Koliko kupac dobije subvencije toliko izgubi na povećanju cijene stana. Na dobiti su prodavači i banke.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije