Oni bi, ali nema tko će. Gotovo sa zebnjom raspisat će Nacionalni park Brijuni novi natječaj za uređenje dviju svojih vila jer krajem prošle godine Dubravku i Primorku taknuti nitko nije htio. Za pojedine grupe radova u natječajima, objašnjavaju nam na Brijunima, jednostavno nije bilo zainteresiranih izvođača radova jer građevinarima rad na otoku, govore, općenito nije pretjerano zanimljiv.
Planovi i za Mali Brijun
– Vjerujem da nismo mi jedini koji imaju problema. I inače vlada neki svojevrsni deficit građevinske snage, a tvrtke, izgleda, procjenjuju da im se na otoke ne isplati – kažu nam u Nacionalnom parku Brijuni, u kojem su premijeru “pofriškanih” vila planirali za ovo ljeto. Hoće li se dotad stići obnoviti, sad više nisu sigurni. A plan je, tvrde, i više nego dobar.
FOTO Ovako trenutno izgleda vila Dubravka na Brijunima
– Obnova vile Dubravka, koja se nalazi na parceli od 112 četvornih metara, trebala bi koštati oko 900 tisuća kuna. Radovi bi podrazumijevali, među ostalim, rušenje pregradnih zidova te mijenjanje organizacije prostora, zamjenu vanjskih otvora i vrata, dodavanje izolacije i dotrajalih drvenih elemenata – govore na Brijunima pa otkrivaju da planiraju i novi, prošireni pristupni put vili s parkiralištem servisnog vozila, ali i okretištem za golf-vozilo. Sagradit će i bazen sa sunčalištem na postojećem neuređenom dijelu parcele, pergolu u vanjskom prostoru vile te urediti hortikulturu. To sve, naravno, uspiju li naći građevinare koji će se primiti posla. I na Dubravki, ali i na Primorki, koja se nalazi u njezinoj neposrednoj blizini. Ona je veća, na parceli je od 466 kvadrata, a čak je i rađena u dva razdoblja pa njezin najstariji dio datira s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Samim time i radovi će biti skuplji, stajat će tek nešto manje od milijun kuna.
– Riječ je uglavnom o sličnim zahvatima, rušit će se neki pregradni zidovi, uređivati okoliš, i Primorka će imati bazen, a ono što ćemo svakako napraviti jest to da ćemo vilu ograditi novom metalnom konstrukcijom s penjačicom radi vizualne barijere i uspostavljanja privatnosti u odnosu na vilu Dubravka, koja joj je susjeda – kažu nam iz Nacionalnog parka Brijuni pa ističu da su sva ulaganja u svrhu povećanja broja turističkih dolazaka.
S predbilježbama za sezonu koja slijedi Brijuni su već počeli, ali smještaj u Dubravki i Primorki zasad se ne može rezervirati jer se još ne zna hoće li vile biti spremne na vrijeme. Nisu to, međutim, jedini radovi planirani na otoku. Povukla je Javna ustanova 41 milijun kuna za “Novo ruho Brijuna”, projekt kojim bi se do kraja sljedeće godine trebala “urediti posjetiteljska infrastruktura i na Malom Brijunu, modernizirati turistički sadržaji, diversificirati izletnička ponuda, obogatiti edukativna i prezentacijska ponuda te unaprijediti sustav upravljanja posjetiteljima nacionalnog parka”. Ili, u prijevodu, na Velikom Brijunu već je napravljen informacijski kiosk, stigli su novi turistički vlakovi, potpisan je ugovor o projektiranju i gradnji putničkog broda, a sve da bi se osigurala veća mobilnost turista. Plan je obnova i sedam objekata na Malom Brijunu, a konačni cilj u njima primati škole u prirodi, znanstvenike, ronioce, istraživače, umjetnike. Ako i tu ne naiđu na problem.
Nevolje s natječajima
– S obzirom na probleme s natječajima kod vila Dubravka i Primorka, ne znam kako će nam proći ovaj s obnovom objekata na Malom Brijunu – kaže nam Maša Mihelić, voditeljica Službe za pripremu i provedbu projekata u Nacionalnom parku Brijuni. Kako se ti objekti planiraju obnavljati upravo u sklopu “Novog ruha Brijuna”, za što novac dolazi iz EU, nedostatak radne snage u građevini mogao bi značiti reviziju cijelog projekta.
– Dio novca koji stiže namijenjen je u startu za te objekte. Ne uspijemo li ih obnoviti, naravno da ne možemo uzeti ni novac. Dogodi li se to, morat ćemo reorganizirati sve planirano i dobiveni iznos neće više biti 41 milijun, nego dosta manji – kaže nam Maša Mihelić pa dodaje da se nada da se taj scenarij ipak neće dogoditi.
VIDEO Stranke o useljavanju migranata u Hrvatsku zbog nedostatka radne snage
A što si je država zamislila.. na završne radove u graditeljstvu se mora čekati red.. treba nagovarati preostale malobrojne keramičare, zidare da prihvate posao.. takve su okolnosti danas.