OTAC U NEVJERICI

Poslali ovrhu duga na dijete: Javni bilježnik povukao pogrešan OIB

ovrha dijete
Facebook
29.09.2018.
u 22:20

I 2015. zbog iste pogreške također u uredu javnog bilježnika predložena je ovrha nad dvogodišnjakinjom zbog duga za grijanje

Ivan Saračević iz Vinkovaca na kućnu adresu dobio je ovršni prijedlog na dug s troškovima od oko 1600 kuna u korist tvrtke koju zastupa odvjetničko društvo Hanžeković. Ono što ga je šokiralo jest što je ovršenik njegova sedmogodišnja kći, uz uredno ispisan njezin OIB! To je iskustvo podijelio s prijateljima na Facebooku pa je slučaj dospio i u medije.

Druga adresa na ovrsi

Adresa ovršenika na spornom ovršnom prijedlogu za osobu istog imena i prezimena (ispostavilo se pokojnu) iz Jastrebarskog “potpuno je deseta”, piše Saračević. “Ono što me brine jest odakle im OIB moje kćeri!? Ma ne zanima me što na to pravo imaju javni bilježnici! Znam da imaju... Gdje je sada ta uredba EU o tajnosti podataka... Ovršiti maloljetno dijete... Pa to može samo u Hrvatskoj”, napisao je u objavi, a jučer nama dodao:

– Kako je moguće da bilo tko, bez znanja zakonskog skrbnika, može dobiti podatke maloljetne osobe? Zapanjio sam se kada sam vidio da imaju sve podatke moje kćeri – rekao je.

Zabrinut za sigurnost svoje obitelji, Saračević je uzeo i dva dana bolovanja. Iz javnobilježničkog ureda rekli su mu da službenik nije dobro obavio posao, a ispričali su se i iz Odvjetničkog društva Hanžeković.

– Smeta mi to skidanje odgovornosti na neke male obične ljude u uredima. U pitanju je greška u sustavu jer nije normalno da se, nakon što je donesena Uredba o zaštiti podataka, tako lako može doći do podataka maloljetne djece. Radim u školstvu i jako dobro znam koliko moramo paziti. Želim znati tko je odgovoran za ovaj propust. Njihova isprika meni ništa ne znači – kazao je Saračević.

Identičan slučaj dogodio se i 2015. kad je HEP Toplinarstvo preko javnog bilježnika htjelo ovršiti dvogodišnjakinju zbog duga od 969 kuna i naknade bilježniku od 112 kuna. I majka tog djeteta zabrinuta je alarmirala pravobraniteljicu za djecu, Poreznu upravu i Agenciju za zaštitu osobnih podataka. I u tom slučaju javni bilježnik priznao je pogrešku, a HEP je odmah povukao ovrhu. Institucije nisu reagirale. I tu je majku zabrinulo otkriće OIB-a njezina djeteta pa se pitala zar Porezna uprava tako olako daje OIB te zar i HEP ima pristup evidenciji OIB-a svih građana. U HEP Toplinarstvu rekli su joj da se takvo što više ne može ponoviti. Rekli su joj da je broj netko ručno unosio i pogriješio. No, iako ne HEP-u, pogreška se ponovila. I u jednoj od reakcija na Starčevićevu Facebook profilu Ivan A. iznio je svoj primjer. Tri mjeseca nakon što mu je odobren kredit, javni bilježnik molio ga je da sve ponove jer su sve napravili na OIB druge osobe koja ima isto ime i prezime.

Osobni identifikacijski broj od 11 znamenki u službene evidencije uveo je 2008. ministar financija Ivan Šuker umjesto matičnog broja (JMBG), indiskretnog i stoga neprikladnog sa stajališta zaštite privatnosti i neusklađenog s pravilima EU. Riječ je o “jedinstvenom, nekazujućem, nepromjenjivom i neponovljivom broju”. Sadrži jedan kontrolni broj i deset slučajno odabranih.

Kome i koje podatke daju?

Korisnici OIB-a su: državna tijela, jedinice lokalne i područne samouprave, pravne osobe koje se financiraju iz proračuna ili im je jedan od osnivača RH te pravne osobe s javnim ovlastima. Javni bilježnici su na sustav OIB-a spojeni preko programa kojim im omogućuje komunikaciju putem pitanja i odgovora. Tvrtka koja je to radila za Javnobilježničku komoru, govoreći o složenosti projekta, navodi brojku od 1500 korisnika sustava OIB-a. Porezna uprava na zahtjev korisnika “osigurava dostupnost podataka o OIB-ima primjenom informacijskih tehnologija, poštujući propise o zaštiti osobnih podataka” te tvrde kako uvid u OIB-e imaju samo ovlaštene osobe i institucije i to samo u podatke za koje su ovlašteni.

Pogledajte video: Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi

 

Komentara 8

ST
stefj
23:25 29.09.2018.

Još jedna greška uhljeba. I nikome ništa... Koliko su samo ti državni i paradržavni organi donijeli nesreće i koliko su života uništili. Čak nije bitno da li je to namjerno ili svojim neznanjem ili indolencijom. A pogledajte kolike novce im dajemo, što direktno, što kroz razne poreze i davanja... I pogledajte koliko ih ima, imamo ih najviše po stanovniku u EU, a njihov broj i dalje samo raste...

Avatar rubinet
rubinet
08:29 30.09.2018.

Draga Državo:ovo je puno veći propust od razlike od par kuna u blagajni cvjećarnice.

DH
dalibor.hren
07:18 30.09.2018.

Kojem to javnom bilježniku treba zatvoriti ured?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije