Je li rekordna temperatura mora od 29,7 stupnjeva Celzijevih, koliko je ovih dana u 17 sati izmjereno u Dubrovniku, početak ili kraj neslavnih rekorda, otkako u Hrvatskoj postoje mjerenja DHMZ-a, vidjet će se narednih dana – i ljeta. Iznad 29 izmjereno je i na Mljetu, u Malinskoj i Crikvenici, rekord za rekordom, a nastavi li se tako svi i morski svijet i hrvatsko gospodarstvo mogu imati nesagledive posljedice, upozoravaju stručnjaci.
Alen Soldo, ihtiolog i profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, kaže kako povećanje temperature mora na morske organizme koji su većinom hladnokrvni, što znači da njihova biologija i ekologija uvelike ovise o temperaturi okoliša, može imati drastične posljedice. Na primjer, temperatura mora utječe na to koje vrste mogu živjeti u određenom području. Mriještenje većine morskih organizama se dešava na točno određenoj temperaturi koja je, dakle, u izravnoj korelaciji s obnavljanjem populacija.
– Brzina rasta, migracije, životni period, dostupnost hrane, a time i mogućnost preživljavanja, također je ovisno o temperaturi okoliša. U konačnosti to znači da je vrlo teško prognozirati razinu promjena u moru, ali je svakako jasno da će one donijeti nepovratne promjene koje će varirati od mijenjanja autohtonog ekosustava do golemih ekonomskih gubitaka. Dodatne pojave koje su uzrokovane povišenjem temperature su zakiseljavanje mora (acidifikacija) te hipoksija. Naime, povećanjem temperature mora u kombinaciji sa nestašicom hranljivih tvari i povećanim nivoom ugljičnog dioksida koji se otapa u moru predstavljaju opasnost po morske organizme, posebice one s ljušturama koje sadrže kalcij – objašnjava Soldo, ističući kako u posebno ugrožene vrste spadaju koralji, morski mekušci, rakovi, bodljikaši i neke vrste planktona.
– Problem je u tome što zakiseljavanje utječe na njihovu sposobnost da stvaraju ljušture ili kosture. Hipoksija, tj. niska razina kisika, koja je izražena pri visokim temperaturama, doprinosi nastanku mrtvih zona obzirom da takve niske razine prijeko potrebnog kisika, mnogi organizmi ne mogu preživjeti. Nadalje, negativan utjecaj visokih temperatura na jednu vrstu može se proširiti na cijeli ekosustav. Primjerice, plankton koji je na dnu morskog hranidbenog lanca veoma je osjetljiv na temperature mora i koncentracije kisika te može nestati ako se more previše zagrije što automatski djeluje na viši dio hranidbenog lanca koji se njima hrani – napominje. Pritom ne smijemo zaboraviti ni da većina kisika na ovoj planeti zapravo dolazi iz mora, a također i da klima ovisi o moru, čime se negativan i nepredvidiv efekt povišenja temperature mora drastično povećava.
POVEZANI ČLANCI:
– Ako govorimo o ekonomskom utjecaju povišenja temperature mora treba reći da je najveći dio gospodarski važnih morskih organizama vrlo osjetljiv na klimatske promjene. Uslijed toga sve kategorije ribolova, od gospodarskog do rekreacijskog su pod visokim rizikom od promjena u veličini i distribuciji ribljih populacija uzrokovanih povišenjem temperature te drugim posljedicama klimatskih promjena. Neke vrste riba već su promijenile svoj geografski raspon kao odgovor na klimatske promjene jer kreću prema dubljim slojevima mora tražeći pogodnu temperaturu čime je efikasnost ribolovnih alata uvelike smanjena. To se posebice može reflektirati na našu ribarsku flotu koja se najvećim djelom (preko 94%) sastoji od malih plovila ispod 12 m duljine i koja sukladno tome lovi isključivo bliže obali i u plićim područjima, te im "bježanje" ribe u dublja područja dalje od obale uvelike smanjuje mogućnost ulova. Nadalje, povećanje temperature također utječe na vrijeme sezonskih događaja, što opet negativno djeluje na ribarsku industriju koja je dizajnirana za točno određena sezonska događanja, a koja se sad mijenjaju te je pitanje da li se tako brzo industrija može tome prilagoditi – dodaje. Iako teoretski postoji mogućnost da ulazak novih vrsta koje prate toplije more može donijeti i neku novu priliku za ribare koji će se orijentirati na lov tih vrsta, nažalost dosadašnja situacija u Mediteranu je pokazala suprotno: autohtone gospodarske vrste su se izmjestile, a nove nisu postale komercijalne.
– Nedavno sam imao priliku roniti na tursko-sirijskoj granici i mogao sam vidjeti samo nekoliko autohtonih mediteranskih vrsta, jer su cijelo područje zauzeli lesepsijski migranti, posebice riba lav, te je ribolov u tome području gotovo pa zaustavljen – upozorava.
Soldo ističe kako se Jadran, za razliku od drugih mediteranskih područja, dosad najduže opirao, obzirom da je najsjeverniji dio Mediterana te i najhladniji, ali s ovakvim temperaturama mora koje blizu 30 stupnjeva Celzijevih, jasno je da smo i mi pogođeni.
– Viša temperatura mora, koju prati veći salinitet, nedostatak vjetrova koji utječu na površinska, ali i dublja strujanja, dovodi do velikih i vrlo vidljivih brojnih promjena. Primjerice, prošle godine smo objavili znanstveni rad u kojem smo predvidjeli brzo širenje ribe lava u Jadranu i evo već ove godine imamo više nalaza nego svih prethodnih godina. Nažalost, ta vrlo invazivna vrsta može u kratkom vremenu promijeniti autohtoni ekosustav. Drugi primjer je da ovakvi vremenski uvjeti pogoduju i povećanju količine meduza koje se sada često ljeti nalaze i blizu obale što u bliskoj budućnosti može imati i vrlo velik utjecaj i na turističku industriju. Prema tome, jasno je da se promjene u Jadranu dešavaju već sada, a kako se Jadran smatra od strateškog značaja za našu zemlju za očekivati bi bilo da se njime bavi neka sveobuhvatna strategija koja bi smanjila i usporila utjecaj ovih promjena. Nažalost, izgleda da mi i dalje spavamo i čekamo što će se desiti pa da onda počnemo kukati "kako nam se to desilo" – zaključio je taj stručnjak.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
GALERIJA Ovo je najmanji, najniži i najgušće naseljeni otok na Jadranu: Najviša nadmorska visina mu ne prelazi 1,25 metra
A gdje su nam povisene razine mora, otopljeni ledenjaci, kisele kise, ozonske rupe i nestanak nafte u 70-ima? Ni obecane katastrofe nam ne mozete ostvarit, a vi spavate