Malo više od mjesec dana nakon inauguracije trebalo je novom američkom predsjedniku Joeu Bidenu da pokaže da će SAD pod njegovim vodstvom biti agresivniji nego pod vodstvom Donalda Trumpa, koji ga je posprdno nazivao “pospani Joe” i da se neće libiti bombardirati ili voditi ratove u bilo kojoj zemlji, koja, kako on tvrdi, postane prijetnja za američke državljane i vojnike. Tako su SAD jučer u zoru bombardirali položaje proiranske milicije na sjeveroistoku Sirije, usmrtivši 17 osoba u prvoj vojnoj operaciji Bidenove administracije kao odgovor na nedavne napade na američke snage u Iraku.
Ograničena operacija
Glasnogovornik američkog Ministarstva obrane John Kirby potvrdio je zračne udare na infrastrukturu smještenu na graničnom prijelazu izneđu Iraka i Sirije kod mjesta Abu Kamal, koji je koristila proiranska milicije Kataeb Hezbollah (Brigada Hezbollah) i Sayyid al-Shuhada (Gospodari Mučenika). Cilj napada bila su tri kamiona sa streljivom. Kirby je rekao i da su zračni napadi, zajedno s diplomatskim mjerama, “proporcionalan vojni odgovor” na nedavne napade na američke vojnike i njihove međunarodne partnere u Iraku.
– Napad je jasna poruka – rekao je Kirby. Predsjednik Biden, kako je rekao, spreman je djelovati kada je riječ o zaštiti američkog vojnog osoblja i njihovih saveznika.
Istovremeno, napadi su svjesno izvedeni s ciljem “deeskalacije ukupne situacije u istočnoj Siriji i Iraku”. U posljednje su se vrijeme položaji američke vojske u Iraku tri puta našli na meti raketnih napada. Washington smatra da su za te napade odgovorne proiranske milicije. U jednom od tih napada, koji se dogodio sredinom veljače, stradao je jedan civil, a jedan američki vojnik i nekoliko Iračana ranjeno je u zračnoj bazi koju su koristile američke trupe u Erbilu, na području sjevernog Iraka. Tada je na američke položaje ispaljeno 14 projektila.
Iako su iz Pentagona predočili ciljeve koje treba bombardirati i uništiti, a radi se o velikim objektima, Joe Biden je odbio takav scenarij napada vojnog vrha Pentagona već se odlučio za ograničenu operaciju koja ne bi mogla biti povod za veću eskalaciju sukoba. To područje često je bila meta zračnih udara bombardera nepoznatog porijekla. Nikada niti Pentagon niti Izrael nisu preuzeli odgovornosti za napad iako se točno znalo da su to uvijek bili njihovi bombarderi. Naime, ovo područje je izuzetno strateški važno za Iran jer povezuje “šijitski polumjesec”, kako ga nazivaju, koji se proteže od Irana, preko Iraka, Sirije do Libanona. I iranska Revolucionarna garda dala je veliki doprinos u oslobađanju te teritorije od ISIL-a i sirijske oporbe.
Kako bi SAD kontrolirao djelovanje Irana u toj regiji, tamo su otvorili vojnu bazu u kojoj svaki dan povećavaju broj vojnika te šire svoje područje. Ovo bombardiranje pod osobnim Bidenovim zapovjedništvom poruka je Iranu da će Amerika odgovoriti na svaki napad s obzirom da je Iran najavio osvetu za ubojstvo generala Qassema Sulejmanija i znanstvenika Mohsena Fakrizadeha. I za vrijeme Trumpovog mandata Amerika je nekoliko puta napala ciljeve u Jemenu, na području pod kontrolom Hutija, u Iraku, Siriji, a nikada Pentagon nije preuzeo odgovornost.
Ono što se zna da je u travnju 2017. godine na zračnu bazu u Siriji ispaljeno 59 projektila s razarača u Sredozemnom moru. Trump je kazao da je vitalni nacionalni sigurnosni interes SAD-a spriječiti upotrebu kemijskog oružja tadašnji predsjednik Trump rekao je da je iz te zračne baze izveden napad kemijskim oružjem. Tu su informaciju pustile Bijele kacige i sirijski opservatorij za ljudska prava koji je pod ingerencijom ISIL-a. Ubrzo su se izvještaji pokazali lažnima jer svi koji su bili prikazani mrtvima, uskrsnuli su i dali izjavu nacionalnoj sirijskoj TV postaji govoreći da su ih pripremali za taj scenarij i platili im hranom i novcima.
Godinu dana kasnije, u travnju 2018. tijekom noći, SAD, Velika Britanija i Francuska bombardirale su ciljeve u Siriji ponovno povezane s kemijskim oružjem. Trump je tada kazao da je napad naređen kao posljedica kemijskog napada na predgrađe Damaska u Istočnoj Guti.
Napad je izveden po istom principu kao i godine ranije, na temelju lažnog izvješća Bijelih kaciga i sirijskog opservatorija za ljudska prava.
‘Krvavi princ’ na crnoj listi
Da Biden ipak ne želi eskalirati sukobe s Iranom dokazuje i činjenica kako polako sa svojim partnerima u EU priprema povratak SAD-a u nuklearni sporazum.
Nakon što je s dokumenta skinuti znak tajnosti Nacionalna obavještajna služba SAD-a (ODNI) u petak je objavila “Procjenu uloge saudijske vlade u gnjusnom ubojstvu saudijskog novinara”.
Jamala Khashoggija je u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2. listopada 2018. godine. ubio saudijski tim ubojica, koji su djelovali pod zapovjedništvom princa prijestolonasljednika Saudijske Arabije Mohammeda bin Salmana, zaključile su obavještajne agencije SAD-a.
“Procjenjujemo kako je prijestolonasljednik Saudijske Arabije Mohammed bin Salman odobrio operaciju u Istanbulu kako bi se zarobio ili ubio saudijski novinar Jamal Khashoggi. Zasnivamo ovu ocjenu na osnovu kontrole prijestolonasljednika nad donošenjem odluka u Kraljevstvu, direktne umiješanosti ključnog savjetnika i pripadnika osiguranja Mohammeda bin Salmana u operaciji, kao i podrške prijestolonasljednika da se koriste nasilne mjere kako bi se ušutkali disidenti van države, uključujući Khashoggija“, stoji u izvještaju ODNI-a.
Eto, i ograničenim ljudima sada mora biti jasno zašto je ovaj dementni starac izabran za "predsjednika". Duboka država, željna rata i trošenja na naoružanje, kroz njega će provoditi što i kada želi.