Hrvati su u prosincu potrošili između sedam i sedam i pol milijardi kuna. Podataka o ukupnoj potrošnji još nema, no ekonomski analitičari vjeruju da se u trgovine slilo oko sedam milijardi kuna, dok se optimističniji nadaju da će trgovci u svojim blagajnama izbrojiti i do 7,5 milijardi kuna. Lani je u prosincu potrošeno 6,6 milijardi kuna. Opće je mišljenje da je Todorićev Konzum najviše profitirao za proteklih božićnih i novogodišnjih blagdana. Uoči Božića u jedan od 450 Konzumovih centara ušlo je oko milijun kupaca, a nešto manji, ali još uvijek znatan promet, bio je i uoči Nove godine.
Pakt sa sindikatima
Prosinački promet u trgovini na malo, vjeruje se, bio je oko 25 posto viši nego prijašnjih mjeseci, a taj se skok dogodio nakon tromjesečne stagnacije. Promet u trgovini na malo u padu je ili stagnira još od kolovoza 2003. godine, a nakon prosinačkog skoka, vjeruje se da će se prvo pad u siječnju i veljači, a onda i usporavanje od ožujka nastaviti i u ovoj godini. Stipe Bilić, šef HUP-ove udruge trgovaca, smatra da će se u siječnju i veljači promet spustiti ispod pet milijardi kuna.
Konzum je ponio titulu najposjećenije trgovačke kuće zbog bonova koje su radnici dobivali umjesto božićnica, što potvrđuje da se Ivici Todoriću i te kako isplatio partnerski odnos sa sindikatima. Za razliku od prošlih godina, protekli su se praznici istakli i po tome što su građani češće nego prijašnjih godina svoje račune plaćali ili bonovima ili gotovinom, i u manjem su se postotku odlučivali na kupnju na kredit ili kartice. To i ne iznenađuje jer su se građani zadužili kod banaka za 52 milijarde kuna, od čega se 15 milijardi kuna odnosi na stambene kredite, a ostalo na kredite za automobile, druga potrošna dobra ili pak minuse na tekućem računu.
Većem optjecaju gotovine u plaćanju pomogle su božićnice i darovi za djecu, kojih je u prosincu isplaćeno oko 650 milijuna kuna. Za blagdane se najviše trošilo na hranu i piće, a upućeni kažu da se na ekskluzivnije darove potrošilo do 150 milijuna kuna. Nezaobilazna je bila i pirotehnika.
Više gotovine u optjecaju
Hrvati su na petarde, rakete, vatromete za proteklih božićno-novogodišnjih blagdana potrošili oko 18 milijuna kuna, a još koji milijun otišao je prodavačima koji su na crno prodavali pirotehniku.
Procjena je to Franje Koletića, vlasnika tvrtke Mirnovec, koja je prije deset godina prva u Hrvatskoj počela prodaju zabavne pirotehnike, a za ove blagdane prodala je oko 100 tona pirotehničkih naprava. Prema agencijskim izvješćima, Nijemci su na pirotehniku potrošili 100 milijuna eura.
Poklapa se to i s procjenama koje nam je iznio F. Koletić, prema kojima se u EU na novogodišnju pirotehniku potroši 1,30 eura po stanovniku, a u Hrvatskoj upola manje.
I dok trgovci zbrajaju financijsku bilancu, ona tragična zbog nepažljiva i nestručnog rukovanja pirotehnikom uglavnom je poznata. Uoči Božića i Nove godine od petardi i raketa stradalo je sedmero malodobnika. Na Novu godinu u Zagrebu je od petardi i baruta stradalo petero djece. Najteže je stradao Splićanin koji je zbog pirotehnike iz kućne radinosti ostao bez četiri prsta, a ozlijeđeno je i dijete. Na osječkom području bilo je dvoje ozlijeđenih.
- Sve je manje potražnje za petardama, a sve više traže se rakete i box-vatrometi, što je pozitivno, zbog vizualnog efekta vatrometa. Usto, nekad od sto kupaca 90 nije znalo kako se upotrebljava pirotehnika, a danas ih je 80 od stotinu upućeno u rukovanje - kaže Koletić. S njegovom ocjenom da je na crnom tržištu sve manje petardi slaže se i Snježana Nikolić, vlasnica splitske prodavaonice pirotehnike "Boom", te Ivan Jukić iz koprivničkog "Oriona". Prema procjenama S. Nikolić, ove je godine potrošnja pirotehnike i do 30 posto veća nego prošle.
Ljubica Gatarić, Dušan Miljuš
