Nikada u Hrvatskoj svoj Dan neovisnosti 8. listopada nismo slavili kako svoj 4. srpnja slave Amerikanci. Razlozi su brojni. Možda ponajviše i taj što je posebnost tog datuma uočena tek 2001. na prijedlog HSLS-ova saborskog zastupnika Ive Škrabala, dok je dotadašnji rođendan Hrvatske, 30. svibnja, postao samo Dan Hrvatskog sabora po danu kad je 1990. konstituiran nakon prvih višestranačkih izbora.
Tog 8. listopada 1991. Hrvatski sabor donio je Odluku o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ. Prethodnog dana zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore. Namjera je bila likvidirati hrvatski državni vrh na čelu s dr. Franjom Tuđmanom, tako da su uz tadašnju predsjednikovu rezidenciju oštećene i zgrade Vlade i Sabora. Cilj tog napada zapravo je bio hrvatski moral. Stoga i danas neki žale što je baš ta saborska sjednica, održana dan poslije napada u srce hrvatske državnosti, postala povijesna.
Jer, u tomu što se sjednica Hrvatskog sabora prvi i jedini put u povijesti nije održala na Markovu trgu, već u podrumu zgrade Ine u Šubićevoj 29, po njima, nema prkosa i ponosa. Stoga joj nije nazočio ni dr. Franjo Tuđman, kako je javno posvjedočio njegov savjetnik dr. Slaven Letica. Sedam godina kasnije rezignirano mu je rekao zašto nije htio biti s “podrumašima”: “Zvali su me, ali nisam se želio skrivati u podrumu dok su ljudi diljem Hrvatske ginuli! Želio sam pokazati JNA da ih se ne bojimo!” Premda, kako su očekivani novi zračni napadi jugoslavenskih MiG-ova, toj odluci ne može se odreći razboritost. Ovako se taj napad JNA pokazao velikim promašajem jer je pobudio hrvatski prkos.
Po nekima je to loš izbor za Dan neovisnosti i jer donošenju povijesne odluke nije nazočio državni vrh. Tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić bio je u Bruxellesu, a predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan i predsjednik Vlade dr. Franjo Gregurić pozvani su na hitan sastanak kod Tuđmana, tako da je potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks pročitao tekst Odluke o raskidu državno-pravne veze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Hrvatski sabor pozvao se na volju građana RH iskazanu na referendumu od 19. svibnja 1991., Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. (Dan državnosti), te na činjenicu da je 7. listopada 1991. istekao tromjesečni rok o odgodi primjene Ustavne odluke na čemu je inzistirala međunarodna zajednica.
Sve pravne dvojbe oko toga kad je rođena suverena Hrvatska u siječnju 2015. razriješio je Ustavni sud, pred kojim se tada prvi put pojavilo to pitanje, i to u predmetu Branimira Glavaša, kako bi se znalo koji protokol Ženevskih konvencija treba primijeniti. Ustavni sud jednom je za svagda odgovorio da je Hrvatska postala suverena država upravo 8. listopada 1991.
I to je “nesporna povijesno-pravna činjenica koja je jasno ustanovljena te međunarodno potvrđena i prihvaćena”, koja stoga mora biti poštovana u praksi svih sudova.
Pogledajte video o oružju koje je imalo ključnu ulogu u oslobađanju Hrvatske:
Koliko je samo ovdje baja malih knindža došlo komentirati. Boje se čak i mrtvog Tuđmana, baš kao baja mali knindža koji nema niti jednu pjesmu u kojoj ne spominje Tuđmana. Za tisuću godinu malu srpsku i jugoslavensku djecu plašit ćešit će ovim rjećima: "Ako ne budeš dobar, ako ne budeš jeo, ako ne budeš slušao, doći će ti Tuđman" ha h a luzeri komunjarski jugoslavenski