Nacionalna koordinacija za korištenje fondova Europske unije često je bila nespretna i zakašnjela. Glavna funkcija projekata je ostvariti javno korisne ciljeve, a financiranje se ostvaruje putem bespovratnih sredstava koje Unija pruža putem javnih natječaja. Hrvatskim su građanima ovi izvori financiranja u potpunosti otvoreni, naročito nakon punopravnog članstva. Kako građani koriste sredstva iz fondova i prepoznaju li važnost fondova EU?
Prema statističkim podatcima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije najviše projekata nalazi se u Gradu Zagrebu s ukupno 167 financiranih projekata, što zajedno s projektima Zagrebačke županije čini 252 projekta.
Broj projekata u ovoj regiji veći je od broja projekata u drugim regijama poput Primorsko-goranske županije (94) ili Splitsko-dalmatinske županije (108). U Osječko-baranjskoj županiji postoji 142 aktivna projekta, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji 130 projekata.
Upustimo li se u detaljniju komparativnu analizu iznenadit će nas podatak kako se najveći broj projekata nalazi u Vukovarsko-srijemskoj županiji (72 projekta na 100 000 stanovnika) i Osječko-baranjskoj županiji (47 projekta na 100 000 stanovnika).
Primorsko-goranska županija na 100 000 stanovnika ima 31 projekt. S obzirom na broj stanovnika, Grad Zagreb (21), Zagrebačka županija (27) i Splitsko-dalmatinska županija s 24 projekta na 100 000 stanovnika spadaju u regije koje slabije iskorištavaju fondove. Ne smijemo izostaviti broj stanovnika određenih regija, no unatoč tome, nepobitno je kako manje i slabije razvijene regije izvlače više sredstava iz fondova, negoli to čine Zagreb ili Splitska makro-regija. Odraz je to snažnog centralističkog uređenja i velikog utjecaja centralne vlasti koji je u Hrvatskoj postojan već desetljećima.
Civilno društvo sklonije je financiranju iz centralno državnih resursa, pa tako udruge iz tijela državne uprave povlače 51 posto projektnih sredstava.
Na trećem mjestu su tek financijska sredstva koja dolaze iz nadnacionalnih resursa, i to skromnih 15 posto. Podaci pokazuju kako je stanovništvo sklonije državnom upravnom aparatu nego nadnacionalnim resursima. Kapaciteti lokalnih samouprava daleko nadmašuju iskorištenost financiranja projekata putem fondova. Za pristup fondovima EU zahtjeva temeljitu izradu projektne dokumentacije, a strogim mjerilima i procjenama uspješnosti sufinanciranih projekata od građana se očekuje transparentnost i kvaliteta provedbe.
Uspješnost projekata na lokalnoj razini je različita. U Gradu Zagrebu, prijavljeni se projektni prijedlozi najčešće tiču revitaliziranja malog i srednjeg poduzetništva, zapošljavanja i konkurentnosti. Razvojna Agencija Zagreb ističe nekoliko projekata poput ECOFUNDING projekta za stvaranje financijske platforme na području energije i eko-inovacija, EUROPEAN CITIES NETWORK FOR CREATING FRIENDLY BUSINESS ENVIRONMENT za stvaranje povoljne poduzetničke klime i ostvarenje dugogodišnje suradnje u promicanju poduzetništva u europskim gradovima uz pomoć EU fondova. Najznačajniji primjer uspješnog projekta je CIVITAS ELAN, koji je proglašen jednim od najboljih u Hrvatskoj, a usmjeren je na poboljšanje mobilnosti građana i prijevoza, održivost razvoja i ekološku osviještenost.
U Primorsko- goranskoj županiji projekti se temelje na poticanju zapošljavanja i jačanju poduzetništva urbanim načelima izgradnje zajednice i ekonomskim poticajima. Važnu ulogu u provedbi projekata ima Grad Rijeka, ali isključivo kao partner u projektima, čija se izvedba u potpunosti prepušta udrugama civilnog društva grada i županije. Takav komplementaran odnos kreiran je zahvaljujući pristupu gradske uprave civilnom društvu po načelima partnerstva, pluralizma, supsidijarnosti, neovisnosti, ali i odgovornosti aktera u procesu, službeno utvrđenim „Poveljom“. Grad je preuzeo ulogu informiranja, razvoja, savjetovanja i sufinanciranja civilnog društva, te omogućio surađivanje na način da se civilno društvo aktivno uključi u proces odlučivanja kao predlagač, izvršitelj ili promatrač.
Osječko-baranjska županija bilježi ohrabrujuće rezultate. Prvi hrvatski projekt sufinanciran iz Kohezijskog fonda nakon 1. srpnja, upravo dolazi iz Osijeka, za poboljšanje vodne strukture u vrijednosti 72, 5 milijuna eura, a 70 posto tog iznosa dolazi iz Kohezijskog fonda. U ovoj je regiji niz projekata koji se tiču jačanja kvalitete socijalnih usluga, zapošljavanja i poljoprivrede (EKO EDUCO PARK za pomoć u ekološkoj hortikulturalnoj proizvodnji) ili projekti izgradnje poduzetničkog inkubatora za edukaciju i zapošljavanje. Značajna je aktivnost Razvojne Agencije Slavonije i Baranje koja je izvrstan moderator i kanal poticanja na pripremu projektnih prijedloga. Budućnost ruralnih krajeva, poput slavonskih, upravo je u „povlačenju“ sredstava iz fondova za poljoprivredu, zapošljavanje, edukaciju, konkurentnost i profit. Primjeri dobre prakse regionalnih uspjeha, poput ove slavonske priče, trebali bi pobuditi interes građana za aktiviranje u izradi društveno korisnih projekata i približavanju EU.
