Slana i slatka jela, kruhovi, rezanci, marmelade... uobičajena su gastronomska ponuda većine sajamskih manifestacija. No u Cirkveni pokraj Križevaca svake se godine paralelno s bjelovarskim sajmom u Gudovcu već 5. godinu zaredom sva ta jela predstavljaju isključivo s glavnom zvijezdom toga kraja – batatom.
Dane batata organizira Udruga žena Graničarke iz Cirkvena, a sve više poklonika te visokovrijedne namirnice – slatkog krumpira, kako mu tepaju, iskušava originalne recepte – ove godine čak i bajaderu i kremšnite od ljubičastog i narančastog batata.
Nema veze s krumpirom
– Prezadovoljni smo odazivom. Ljudi sve više cijene batat, koji se u našem kraju počeo saditi prije 10-ak godina. Velika su ulaganja u tu proizvodnju, no ako proizvodite svoje sadnice, mi na oko 3 hektara godišnje uštedimo oko 60-70 tisuća kuna – kaže predsjednica Graničarki Zlata Kušec, kojoj je to obiteljski biznis.
Batat pripada porodici slakova i nema baš nikakve veze s krumpirom (koji je iz porodice pomoćnica). Podrijetlom je iz tropskih i suptropskih područja Srednje i Južne Amerike i smatraju ga korjenastim povrćem, zbog velikog korijena, koji se odlikuje škrobnim i slatkastim okusom. Ljudi su ga jeli još u prapovijesti, o čemu nam svjedoče ostaci slatkog krumpira od prije 10.000 godina pronađeni u špiljama u Peruu, a u Europu, točnije, Španjolsku, donio ga je Kristof Kolumbo sa svog prvog putovanja u “zapadnu Indiju”.
Masovno se konzumira u Americi, Aziji i Africi, a najviše proizvodi u Kini, Indoneziji i Ugandi. Bez masti je i kolesterola, idealan za one koji se muče s povišenim mastima u krvi i žuči – ili pak s dijabetesom s obzirom na nizak glikemijski indeks. Po nutritivnim vrijednostima batat zaslužuje visoko mjesto na ljestvici. Niskokaloričan je i sadrži približno 85 kcal u 100 grama te neprobavljiva vlakna poželjna u prehrani. Sadrži znatan udio beta-karotena, kojeg u narančastom mesu batata ima i 1700 puta više nego u običnom krumpiru.
U 200 grama batata ima jednako beta-karotena kao i u 5 kg brokule, pa nije čudno što potražnja za tom povrtnicom u Hrvatskoj raste i 20-25% posljednjih godina. Osigurava dulji i stabilniji osjećaj sitosti, zbog čega je pogodan za sportaše i brojne druge osobe s pojačanim psihofizičkim naporima i modernim načinom života. I najbrži čovjek na svijetu Usain Bolt često je isticao kako ga konzumira svaki dan. Izvrstan je pirjan, pečen, pržen, kuhan, u raznim varivima, gustim juhama... a posjetitelji 5. dana batata uvjerili su se i kako se ljubi i s glazurom od čokolade ili rogača, otkriva Z. Kušec objašnjavajući kako je batat doista savršena namirnica, čak i ako se servira kao jednostavan prilog, dinstan s paprikom i lukom, a u pljeskavici s tunom oduševio bi i najosjetljivija nepca.
Odlično se slaže i s bundevom, mrkvom, ali i s mesom i mesnim prerađevinama. Mladi listovi batata mogu se jesti svježi na salatu ili osušiti za čaj, a ostatak biljke, koristiti kao krmivo. Analiza Agronomskog fakulteta svojedobno je pokazala da bi proizvodnja batata, koja je uglavnom rezervirana za tople tropske krajeve, u Europi za Španjolsku, Portugal... u Hrvatskoj bila isplativa u Međimurju, Podravini, istočnoj i zapadnoj Slavoniji, Prigorju, Moslavini...
Skromna proizvodnja
Iako su mu najdraža glinasto-pjeskovita tla, ne treba zanemariti ni cijelo naše priobalje i otoke. No zbog visokih troškova ulaganja, 50-60 tisuća kuna po hektaru, ne odlučuje se za njega svatko iako mu je otkupna cijena znatno viša od nesuđenog mu “rođaka” krumpira, a i u maloprodaji se rijetko nađe za manje od 20 kn/ kg. Ne bi bilo loše da je ove godine dobio malo više vode. No i uz dugotrajna sušna razdoblja uspio je bolje od krumpira, kojega se mora skladišti “na hladnom”, dok batatu upravo vrućina od 30 do 35 ºC pomaže da se konzervira i škrob pretvori u šećer.
Kako bilo, vađenje će trajati još dva tjedna s obzirom na to da je sadnju odgodilo hladno proljeće. Naš najveći proizvođač Željko Markušić iz Jastrebarskog, koji s kooperantima proizvede oko 300 tona, kazao nam je ovih dana kako berba na njegovoj njivi u Gornjoj Kupčini “obećava” 13-15 t/ha, ovisno o sorti. Hrvatski batat izvozi se u Mađarsku, Sloveniju... a koliko je tražen, najbolje govori to da bi se, i da ga se proizvede 600, pa i 1000 tona, sve bez problema prodalo.
Gomolj koji ne sadrži masti. Pa ovo je za Nobelovu, u najmanju ruku. Kako smo to propustili. Jeli, a luk, krastavac, krumpir, povrtna salata, cikla, itd, to sve pliva u masti?