Mirko Tremaglia, ministar Republike Italije za Talijane u svijetu, bavi se njihovim problemima više od 30 godina. Prvi je talijanski ministar koji je nakon gotovo 70 godina posjetio Rijeku. U nekoliko sati, koliko je nedavno boravio u gradu na Rječini, mnoge je iznenadio emocionalnim i teatralnim, dijelom i oštrim nastupom. Njega samog Rijeka je iznenadila.
- Nisam očekivao da ulice, arhitektura, zgrade, talijanska škola, Palazzo Modelo, tako izgledaju, a da i ne govorim o ljubaznim ljudima, gradonačelniku koji razumije autohtonost, mladima koji uče na talijanskom jeziku.
O ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama, koji bi do kraja godine trebao biti donesen u Hrvatskom saboru, imate negativno mišljenje.
- Neprihvatljiv je ne samo za talijansku zajednicu, nego za sve manjine, i dobro je da je diskusija ponovno otvorena, pa se nadam novim rješenjima. Zaštita manjina ne smije biti ugrožena, a pogotovu ne mogu biti zgažena stečena prava. Ako se to dogodi, bit će to loše za Hrvatsku i njezin put u Europu, jer nije riječ samo o nacionalnim pravima, nego i o elementarnim ljudskim pravima. Zato Hrvatska ne bi smjela umanjivati stečena prava manjina.
U Zajednici Talijana Rijeke govorili ste o imovini optanata kao o još jednoj, vrlo značajnoj, prepreci na putu Hrvatske u Europu.
- Imovina se mora vratiti svima koji su je na ovom području posjedovali, a ne da se vraća samo osobama koje su imale jugoslavensko državljanstvo, jer to isključuje sve ostale, pa i Talijane optante (one koji su otišli iz zemlje nakon 1945. godine. Nakon potpisivanja ugovora između Hrvatske i Vatikana 1998., počela se vraćati imovina Katoličkoj crkvi, a kada su obični građani u pitanju, to nije slučaj. No, između Hrvatske i Italije opet su počeli razgovori o tome, za razliku od nekih drugih država u susjedstvu. Za nas je to pitanje jako važno i smatramo ga jednim od preduvjeta za približavanje Hrvatske Europskoj uniji.
Zašto se kasni s priznavanjem državljanstva "drugoj generaciji" - djeci roditelja koji imaju talijansko državljanstvo?
- O tome su me pitali sa svih strana. Zakonski prijedlog predstavit ću za otprilike 2-3 mjeseca u parlamentu, no u organizacijskom dijelu treba vidjeti gdje se kasni. Primjerice, u Argentini Talijani čak tri godine čekaju da se ostvare njihova prava. Zauzeo sam se za to da se u Buenos Airesu zaposli 60 ljudi na ugovor i još su redovi ispred veleposlanstva, što je sramotno.
Hoćete li na pripadnike talijanske manjine u Hrvatskoj, koji se nikada nisu iselili, gledati drukčijim očima?
- Svakako, oni su autohtoni i zaslužuju posebnu pozornost. Zato sam i rekao na novinskoj konferenciji u Trstu, prije dolaska u Rijeku, da idem na susret s autohtonim Talijanima.
U Hrvatskoj su mnogi čuli o mogućnosti izjednačavanja minimalne mirovine, bez obzira na to što nisu radili u Italiji.
- To je u postupku i svima bi trebala pripasti minimalna mirovina. Riječ je o milijun lira, s obzirom na to da se još govori u lirama, odnosno o 500 eura. Ako netko u Hrvatskoj prima manje od toga, nadoplatila bi mu se razlika do minimalne talijanske mirovine.
Što još činite za Talijane u svijetu?
- Upravo prije dolaska u Rijeku ugovorio sam na sva tri RAI da svakodnevno emitiraju emisije, reportaže o Talijanima u svijetu. Organizirat ću skupove - primjerice sve znanstvenike, ugostitelje, novinare, umjetnike, žene, mlade... moraju se upoznati, jačati kulturu , ali i započeti međusobno poslovati, investirati... Za 2003. godinu pripremam u Trstu svjetski skup svih esula, iseljenih Talijana i pripadnika talijanske manjine iz Slovenije i Hrvatske.
Razgovarala Gordana Benassi
