Trebamo vas i znamo da možemo računati na vas, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jučer iz zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice na službenom početku hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Istu poruku poslala je odabirom modnog detalja – oko vrata je imala plavo-crvenu maramu sa stiliziranim logom hrvatskog predsjedanja, dok su njezine kolege iz Komisije zavezale sličnu kravatu. No za što to točno Komisija, koja je jučer održala sastanak s Vladom RH, Vijeće EU čiji je predsjednik Charles Michel također bio u Zagrebu, te cijela EU trebaju Hrvatsku u sljedećih šest mjeseci?
Uloga predsjedateljice donekle je oslabljena Lisabonskim ugovora. Prije njega, predsjedateljice su imale puno više slobode “voditi” Vijeće Europske unije, tijelo koje preko nacionalnih ministara predstavlja države članice, dok je sada ravnoteža na strani Europskog vijeća u kojem sjede šefovi vlada i država, no bilo bi krivo reći da je predsjedanje nepotrebno ili da je tek puka formalnost. Naprotiv. Rotirajuće predsjedništvo ima ključnu ulogu u donošenju zakona. Ono ne predstavlja državu članicu, već djeluje kao neovisni koordinator ili medijator (honest broker) između članica i njihovih interesa kako bi se postigao konsenzus te u ime Vijeća pregovara s Europskim parlamentom čija je potvrda nužna za donošenje zakona koje predlaže Komisija.
Ključne teme proračun i proširenje
Hrvatska je Vlada tako jučer Komisiji predstavila svoje prioritete i teme kojima će se baviti, među kojima je i dogovor o proračunu.
– Razgovarali smo o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), najvažnijem aktu koji treba donijeti. U suradnji s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom učinit ćemo sve da postignemo kompromis koji će u najvećoj mjeri biti sukladan očekivanjima članica kao i ostvariti balans između tradicionalnih politika, kohezije i poljoprivrede i ruralnog razvoja te modernizacije i novih izazova – kazao je Plenković, ali i istaknuo kako Hrvatska, najmlađa članica koja je imala priliku koristiti tek jednu financijsku perspektivu, želi i dalje loviti korak sa zemljama zapadne i istočne Europe koje su od 2004. do 2019. imale prigodu apsorbirati gotovo 356 milijardi eura.
Je li tijekom hrvatskog predsjedanja moguće postignuti kompromis između neto uplatiteljica i neto korisnica proračuna ili će se dogovori protegnuti u njemačko predsjedanje, teško je sada nagađati. Olakotna okolnost za Hrvatsku jest ta da će razgovore koordinirati predsjednik Vijeća EU Charles Michael, što znači da će Hrvatska moći napustiti neutralnu poziciju predsjedateljice i aktivno zagovarati svoje interese.
Hrvatska vlada i EK jučer su razgovarali i o Zelenom planu, za koji je Ursula von der Leyen uvjerena da će biti nova strategija rasta za EU.
– Ako ga želimo postići, moramo djelovati sada. Htjela bih da EU bude uzor, da izvozi nova znanja i tehnologije – rekla je šefica EK, dok je Plenković dodao kako je EU pružila svima šansu da radimo na klimatski neutralnom planu do 2050. i prilagođavamo gospodarstvo digitalnom vremenu i novim izazovima.
A oni su, uz klimatske, i sigurnosni. Odgovarajući na pitanje novinara o slabom utjecaju EU u Siriji i Libiji, von der Leyen je rekla da je svaki sukob rezultat prestanka pregovora te da bez pregovora nikad neće stati, dok je Plenković istaknuo kako trebamo osnažiti obrambenu dimenziju, što je navedeno i na sastanku na vrhu u NATO-u.
Rat dobro poznaje i Hrvatska, ali dobro poznaje i dug proces pristupanja EU, projektu koji je Europi donio mir. Hrvatska je ambicija dati istu perspektivu zapadnom Balkanu, što će biti tema središnjeg događaja, summita u svibnju u Zagrebu.
– Albanija i Sjeverna Makedonija ispunile su uvjete za početak pregovora i EU ih sada ne bi trebao mijenjati, nego samo poboljšati metodologiju pregovora do summita u Zagrebu – kazala je šefica Komisije.
Mala Malta bila je vrlo uspješna
Taj će summit biti održan točno 20 godina nakon Zagrebačkog summita na kojem je počeo hrvatski put prema EU. Nije tajna da su predsjedanjem Vijećem EU više impresionirani političari, no krivo je misliti da bi ga građani trebali ignorirati kao tehničku stvar ili posljedicu rotacije.
Kada govorimo o koristi, nju će prvi osjetiti hotelijeri, ugostitelji i trgovine zbog velikog protoka ljudi, osjetit će se vjerojatno i u turizmu jer predsjedanje povećava vidljivost države i EU i šire. Trajnije koristi ovisit će o uspjehu predsjedanja, odnosno o dosjeima koji budu zatvoreni. U tom se dijelu uspješna predsjedanja razlikuju od onih manje uspješnih. Česta je formula za mjerenje uspjeha broj zatvorenih dosjea ili pak zatvaranje ili privođenje kraju dogovora o problematičnim dosjeima. Često se spominje kako je, primjerice, Malta, mala država, postigla velik uspjeh jer je zatvorila dosje o organskoj hrani koji je dugo izazivao velika neslaganja između članica. Da bi uloga predsjedništva bila jasnija, treba istaknuti kako Malta ima izuzetno malen poljoprivredni sektor te da joj poljoprivreda nije ni bila u prioritetima. Drugi je primjer Estonija, koja je uspjela zaštititi potrošače ukidanjem geoblockinga.
Nije svaki dosje problematičan – neki bi se zakonski prijedlozi pretvorili u zakone bez obzira tko vodi Vijeće EU, no kod onih kompliciranijih postizanje dogovora ovisi o vještini nacionalnih ministara i javnih službenika. Oni moraju potpuno vladati tehničkim detaljima nacrta prijedloga i amandmana i znati dobro procijeniti političke nijanse. O neuspješnijim predsjedanjima javno se ne govori, ali će neki ipak izdvojiti ono grčko 2014. i ciparsko dvije godine prije, kad su obje države u projekt ušle u dubokoj krizi. Spomenut će i češko kad je usred predsjedanja pala koalicijska vlada, što je izazvalo probleme. Slično se dogodilo u Finskoj, no na samom kraju predsjedanja.
I na kraju, ali ne i najmanje važno, predsjedanje bi trebalo do kraja osvijestiti položaj Hrvatske, činjenicu da smo punopravna članica koja vodi veliki blok koji je Europi donio mir i razvoj. A nekoliko desetljeća prije, najviše što smo mogli dobiti iz te zajednice bili su promatrači, pokušaji posredovanja te – humanitarna pomoć.
Performans ispred HNK u tijeku dolaska najvišeg političkog vrha Europske unije
Predsjedanje će donijeti korist Hrvatskoj, to će plenković ponavljati 6 mjeseci koristi naravno neće biti ali će za to vrijeme dodatnih 10 000 ljudi iseliti van a oni će za to vrijeme žderati kavijar, jastoge, losose piti skupocjene šampanjce i spavati u hotelima od 5 zvijezdica, naravno sve na naš račun