Uoči četvrte obljetnice svog stupanja na dužnost predsjednice RH Kolinda Grabar-Kitarović odlučila se na zaokret. Danas je sazvala konferenciju za novinare, ukupno drugu tijekom čitavog mandata, a najavila je da će ubuduće to činiti redovito, bez obzira na to koliko će ostati na Pantovčaku. Hoće li to biti samo zadnja godina ovoga ili će se kandidirati za još jedan mandat, predsjednica ni ovoga puta nije otkrila, no iz koncepcije današnje “presice” dalo bi se zaključiti da je odluka o kandidaturi već donesena. Pobrojila je, naime, sve što smatra važnim, a što je učinila tijekom posljednje četiri godine, u okviru svojih ustavnih ovlasti. No, mnogo više pažnje privukli su odgovori na novinarska pitanja, posebno na ono smatra li još uvijek da je “za dom spremni” stari hrvatski pozdrav.
Radeljić ponovo napada
– Počinila sam grešku kada sam rekla da je to povijesni hrvatski pozdrav, jer mi je to više puta rekao netko od mojih savjetnika. Prihvaćam činjenicu da to nije povijesni hrvatski pozdrav – kazala je Grabar-Kitarović i naglasila da poanta njezine izjave ni tada nije bila u tome da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, nego da je taj pozdrav kompromitiran i neprihvatljiv.
Na koga je od svojih savjetnika mislila, predsjednica nije precizirala, no prilično je očito da je riječ o Mati Radeljiću, njezinu donedavnom savjetniku za unutarnju politiku, koji je nakon smjene otvorio “rat” s predsjednicom. Sam Radeljić za RTL je komentirao kako predsjednica sama donosi svoje odluke.
– Meni je to žao čuti jer ispada da je predsjednica bila nekakva marioneta svojih savjetnika. Ne znam na koga je mislila i bilo bi lijepo da je kazala – rekao Radeljić i odmah iznio novu optužbu na račun Grabar-Kitarović, tvrdeći da mu je osobno nakon posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića rekla kako u govorima više ne želi koristiti sintagmu “velikosrpska agresija”.
– Pogledajte sve govore predsjednice od posjeta Vučića do danas i pogledajte je li i u jednom govoru spomenut pojam velikosrpske agresije. To je dokaz – poručio je Radeljić. No, ovoga puta je promašio, jer niz tekstova, i na internetskim stranicama predsjednice i u medijima, pokazuje kako je Grabar-Kitarović u govorima ipak koristila tu sintagmu. O velikosrpskoj agresiji govorila je, primjerice, prigodom posjeta Sisku i okolici u lipnju, kao i na obilježavanju Dana nestalih osoba u Karlovcu u kolovozu prošle godine.
Predsjednica je danas korigirala još jednu svoju izjavu, onu o Zoranu Ercegu, osuđenom jer je vikao da je Franjo Tuđman ratni zločinac. Iako je dan prije za Media Servis izjavila da je Erceg “slobodu govora mogao izraziti na drugi način”, danas je objasnila da je krivo razumjela presudu.
– Ja predsjednika Tuđmana beskrajno poštujem, međutim, dopuštam da u Hrvatskoj ima ljudi koji ne dijele moje mišljenje i da oni imaju pravo slobode govora i mišljenja. I zato ne bi trebali biti sankcionirani – poručila je predsjednica.
‘Kvalitetno i angažirano’
Ovakvim izjavama Grabar-Kitarović dodatno je potvrdila svoje distanciranje od desnice, no ne očekuje da će je birači kazniti zbog toga što je “otupila oštricu” prema Plenkovićevoj Vladi. Podsjetila je da su se za njezina mandata izmijenile tri Vlade, a prema svima se, tvrdi, jednako ponašala.
– Kad je trebalo, pohvalila bih, kad sam držala da treba upozoriti na neki problem, upozorila bih na njega i to je i dalje moja dužnost koje ću se držati – poručila je Grabar-Kitarović, a sukobe s Vladom pripisuje pogrešnom tumačenju njezinih kritika u medijima. Nije se, kaže, radilo o sukobima, nego o konstruktivnim kritikama koje je upućivala iz želje da Vlada bude stabilna i da dobro radi svoj posao.
A da su odnosi između Pantovčaka i Banskih dvora u uzlaznoj putanji potvrdilo se i na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, gdje je premijer Plenković istaknuo kako je za Hrvatsku važno razvijati suradnju između Baltika, Crnog mora i Jadranskog mora. Tu je inicijativu u Hrvatskoj gurala upravo Grabar-Kitarović, dok se Vlada uglavnom držala “po strani”, no u premijerovu kabinetu objašnjavaju kako Plenković govorom Njemačkoj nije htio preuzeti predsjedničinu inicijativu.
Plenković je istodobno poručio kako vjeruje da će HDZ podržati Kolindu Grabar-Kitarović nakon što objavi da ide u utrku za drugi mandat, nakon što “čujemo njezinu čvrstu i jasnu odluku.
Ocijenio je i da Kolinda Grabar-Kitarović svoj posao obavlja “kvalitetno i angažirano” i da ima još godinu dana da ispuni svoj program.
Najvažnije točke mandata
1. Inicijativa tri mora uspjela je i ima potencijala transformirati 12 zemalja EU. Hrvatska u njoj može više napredovati
2. Zauzimanje za povećanje obrambenog proračuna jer se “hrvatska ne brani samo na svojim granicama”
3. Predlaganje mjera u demografskoj i gospodarskoj politici, suradnja s gradovima i županijama
4. Pozicioniranje Hrvatske u EU i NATO-u, susreti s kineskim predsjednikom Xijem, predsjednicima Trumpom, Putinom, kancelarkom Merkel i drugima
Pogledajte video predsjednice na Danu otvorenih vrata:
I glasači će priznat pogrešku.