Predsjedništvo Sabora prihvatilo je prethodno donesenu odluku Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove da se zastupnicima ne plaća naknada za odvojeni život u razdoblju u kojem Sabor ne zasjeda, dakle od 15. srpnja do 15. rujna, od 15. prosinca do 15. siječnja te u razdoblju kada se Sabor raspusti do formiranja novog Sabora. Time bi se, kaže predsjednik Sabora Željko Reiner, uštedjelo nešto manje od milijun kuna. Potpredsjednik Sabora, Mostov Robert Podolnjak izrazio je nezadovoljstvo jer ostale stranke na sjednici Predsjedništva nisu prihvatile njegov prijedlog da Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove napravi prijedlog zakona kojim bi se cjelovito uredila prava i obveze zastupnika.
– Većina zastupnika boji se otvorene rasprave koja bi regulirala sva ta pitanja, ne žele razgovarati sami o sebi – prigovorio je Podolnjak te podsjetio da su zastupnici Mosta na prvoj sjednici Sabora u proceduru uputili prijedlog zakona kojim bi se dužnosnicima ukinulo pravo na plaću još godinu dana nakon što im mandat prestane, no taj prijedlog i dalje stoji na dnu dnevnog reda.
– Postavio sam pitanje predsjedništvu i svim klubovima hoćemo li se ozbiljno pozabaviti pitanjem svih prava i dužnosti zastupnika, i na cjelovit način regulirati sve ono što se nalazi u više zakona i propisa i odluka vezano za sve pojedine privilegije, prava, naknade... Međutim, moram reći da naš prijedlog da se to cjelovito regulira novim zakonom i da se zadaća u tom smislu povjeri matičnom odboru Sabora, Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove, koji bi uvažio sve sugestije zastupnika i koji bi takav zakon predložio za raspravu na plenarnoj sjednici, u ovom trenutku nije prihvaćen. Velika većina Klubova zastupnika u ovom trenutku nije spremna na sjednici Sabora govoriti o cjelovitom uređenju prava i dužnosti zastupnika. Imam osjećaj da ne žele otvarati Pandorinu kutiju svih ovih pitanja i problema koja su definitivno prisutna u javnosti i, po mišljenju Mosta, narušavaju integritet zastupnika u Saboru – tvrdi Podolnjak. Iako je riječ o Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika, Podolnjak naglašava da zakon, za razliku od sličnih zakona u drugim zemljama, ne propisuje nikakve dužnosti zastupnika pa ni njihove dolaske na sjednice Sabora.
– Kad se pozivamo na strane parlamente i ono što je propisano u zakonima drugih država, primjerice u Bundestagu je zastupnik kažnjen s 200 eura ako se ne pojavi bez opravdanog razloga na sjednici, i mislim da moramo o tome otvoreno razgovarati. Velik broj zastupnika koji odgovorno rade, koji su svaki put na sjednici i raspravljaju od jutra do večeri ne može biti u istom položaju kao oni koji nikada ne rade. Moramo regulirati i pitanja zastupnika koji ne dolaze, i ostala prava, prava po isteku mandata, prava na smještaj, na zastupnički paušal, naknade... po našem mišljenju većina tih naknada nema smisla – pojasnio je Podolnjak. S obzirom na to da Most očito ne može skupiti potrebnih 76 ruku za donošenje tog zakona, Podolnjak kaže da nema smisla ni da Most sam piše taj zakonski prijedlog u kojem bi, dodaje, predložili novčano kažnjavanje zastupnika koji neopravdano izostaju sa sjednica.
– Najveći broj naknada bismo ukinuli, mislim da nema nikakve logike za njih, mislim da je zastupnička plaća dobra i dovoljno visoka s obzirom na situaciju u Hrvatskoj i prosjek plaća, ja osobno ne bih dirao plaću, ali mislim da naknade (za odvojeni život, zastupnički paušal i smještaj) nisu potrebne. Mislim da država ima dovoljno stanova u kojima zastupnici mogu biti i da država to mora organizirati, zašto iznajmljivati privatne stanove, samo državnu imovinu treba staviti u funkciju. Time se nitko ne bavi, a došli bi do ozbiljnih ušteda. Mislim da bi se i drugi troškovi mogli smanjiti, bježi se od tih tema, ne želi se o tome govoriti otvoreno i ova dugačka rasprava na predsjedništvu je rezultat da je zapravo sve ostalo iza 4 zida, mi se ne možemo suočiti pred javnošću bježeći od teme koja im je važna – zaključuje Robert Podolnjak.
S druge strane, predsjednik Sabora, HDZ-ov Željko Reiner ne bi dirao ostala prava zastupnika, pa ni zastupnički paušal.
– Treba znati zašto služi paušal. On služi da zastupnici obavljaju onaj posao koji se odnosi na njihove kontakte s građanima, putovanja u izborne baze, komuniciranje tamo sa građanima itd. Svaki od tih segmenata treba dobro odvagnuti i vidjeti da ne bismo nekim demagoškim potezom koji bi možda razveselio na dan ili dva ljude zapravo štetili obavljanju temeljne funkcije zastupnika – tvrdi Reiner. Ne slaže se s tezom da zastupnici ne rade dovoljno te dodaje kako neki drugi parlamenti zasjedaju puno kraće, pa navodi primjer BiH gdje parlament zasjeda jednom tjedno ili njemačkog Bundestaga koji zasjeda nešto više od 20 tjedana.
– Nijedan parament ne zasjeda kontinuirano i ne zasjeda svaki dan u plenarnom, važno je naglasiti da posao zastupnika nije samo rasprava na plenarnim sjednicama. Posao zastupnika je daleko veći i širi. On se sastoji i od rada u odborima i, dapače, osobno se zalažem da se velik dio rada odvija upravo u odborima, a da plenarna sjednica bude samo kruna onoga što se odradilo na sjednicama odbora. Rad zastupnika odvija se i u različitim delegacijama, međunarodnim tijelima i u kontaktima s izbornom bazom jer smisao je da zastupnici prenose ono što im građani govore i to zastupaju u Saboru. Samo sjedenje u plenarnoj dvorani nije odraz rada zastupnika i, ako pogledate sve druge parlamente, vidjet ćete da je situacija ista ili još manje zastupnika sjedi tijekom plenarnog zasjedanja u dvorani – kaže Reiner te dodaje kako vjeruje da zastupnici nisu preplaćeni za svoj rad.
Predsjedništvo Sabora odlučilo je i da zastupnici nakon uskrsnih praznika s radom nastavljaju iduću srijedu s prvim aktualnim prijepodnevom u ovom sazivu, a dan poslije, u četvrtak 14. travnja, će Odbor za Ustav raspisati javni poziv za kandidate za ustavne suce. Naime, zbog isteka mandata sudaca, Sabor treba izabrati čak deset novih sudaca.
– Namjera je da dobijemo što je moguće kvalitetniji sastav Ustavnog suda i već sada želim najaviti taj poziv kako bi svi potencijalni kandidati o tome razmislili i kako bi institucije – pravni fakulteti, akademija, opća sjednica Vrhovnog suda i druge institucije – mogle predložiti najbolje kandidate. Mi biramo 10 sudaca i činimo cjelovitu rekonstrukciju Suda – pojasnio je potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav Robert Podolnjak.
>> Za naknade zastupnicima isplaćeno 8,7 milijuna kuna, rekorder Boris Blažeković
Hvala Mostu koji se ipak trudi da se neke stvari kod nas pomaknu s mrtve točke.