Prehrambena industrija lani je u Hrvatskoj ostvarila 7 milijardi eura ukupnih prihoda što je 8,8%, odnosno oko 500 milijuna eura više nego godinu ranije kad je ostvareno 6,5 milijardi. Dobit sektora rasla je pak vrtoglavih 139,1%. Sve kompanije u toj djelatnosti ukupno su, naime, imale 329,4 milijuna eura dobiti, a u 2022. 137,7 milijuna, podaci su Fine. Listu Top 20 po prihodima predvodi varaždinska Vindija s 473,5 milijuna eura, druga je Podravka s 359,4 milijuna, a treći Dukat s 352,9 milijuna eura. Svim tim kompanijama prihodi su u lanjskoj godini rasli za po 20-ak milijuna eura, no gleda li se dobit – Vindijina je rasla osam puta – na 20,7 milijuna eura u odnosu na 2022., a Podravkina je gotovo udvostručena sa 47,4 milijuna eura u odnosu na 26,3 milijuna iz godine ranije. Dukat je poslovnu 2023. završio s 16,7 milijuna eura dobiti.
Mesna industrija Braća Pivac na ljestvici prihoda drži respektabilno 4. mjesto s 334,3 milijuna eura te 11,1 milijun eura dobiti. No zna li se da je Grupa Pivac, nedavno preuzela i mesni biznis slovenskih Celjskih mesnina, a u portfelju osim MI Braća Pivac ima i PPK - karlovačku mesnu industriju (6. mjesto) te MI Vajda (17.), jasno je kako je ta kompanija danas najveća u Hrvatskoj (i jedna od najvećih u ovom dijelu Europe). Tri mesno-prerađivačke tvrtke iz sastava Grupe Pivac lani su u Hrvatskoj ukupno ostvarile 721,4 milijuna eura prihoda i oko 24,2 milijuna neto dobiti, no grupaciju čini i konditor Kraš (9.) sa 167,2 milijuna eura prihoda i 5,8 milijuna dobiti, čime se ukupni prihodi grupacije penju na 888,6 milijuna eura prihoda te 30 milijuna eura dobiti. Druga najveća prehrambena industrija u Hrvatskoj je Vindija grupa s oko 750 milijuna eura prihoda od tvrtki u portfelju – Vindijom, Kokom, Vindonom, Virom 1898 te Vindija trgovinom. Podravka je, za usporedbu, s Belupom i slovenskim Žitom imala 714 milijuna eura prihoda, znači manje od Pivca, no dobit od 66,4 milijuna eura dvostruko je veća – i veća nego su Pivac i Vindija zajedno ostvarili. Interesantno, jedini gubitaš u 2023. s liste top 20 kompanija u prehrambenoj industriji je PIK Vrbovec (5. mjesto) s 5,7 milijuna eura neto gubitka, dok su mu prihodi od 327,6 milijuna eura za oko 45 milijuna veći nego godinu ranije.
VEZANI ČLANCI:
Ledo plus je 7-plasirani na ljestvici po prihodima sa 179,3 milijuna eura i 5,9 milijuna dobiti, potom Enna Fruit sa 170,8 milijuna eura, odnosno 4,8 milijuna. EMPWR (10.) imao je 160,2 milijuna eura prihoda, pa slijede Zvijezda plus, Hrvatska industrija šećera, Mlinar, Mlin i pekare, Gavrilović, Franck, Vajda koja je već spomenuta, Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec, Stanić i Atlantic Cedevita, objavila je Fina.
Stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić kaže kako prehrambeni sektor ima značajan utjecaj na gospodarstvo Hrvatske jer se pozitivni trendovi i pokazatelji poslovanja u tom sektoru odražavaju se i na pokazatelje cijele prerađivačke industrije.
– Sektor proizvodnje hrane i pića jedan je od najvažnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj te ima veći utjecaj na gospodarstvo Hrvatske nego prehrambena industrija EU na gospodarstvo EU. Udio industrije hrane i pića u BDP-u Hrvatske prethodnih godina kretao se oko 2,5%, dok je istovremeno udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije iznosio 23% – objašnjava Blažić. Udio zaposlenih u prehrambenoj industriji također je vrlo visok i kreće se oko 3,5% u ukupnoj zaposlenosti i više od 20% u zaposlenosti prerađivačke industrije.
– Osim toga u vrijednosti proizvodnje sadržava i visok udio domaćih intermedijarnih proizvoda te izravni porast proizvodnje tih proizvoda, a neizravno potiče i proizvodnju ostalih sektora koji su uključeni u lanac bruto dodane vrijednosti. Kompanije iz prehrambene industrije stoga snažno utječu, izravno i neizravno, na proizvodnju, zaposlenost i poslovanje mnogobrojnih sektora gospodarstva od poljoprivrede do distribucije, veleprodaje, maloprodaje i turizma te ugostiteljstva – priča ona te dodaje kako vanjsko-trgovinska bilanca proizvoda prehrambene industrije pokazuje i rast izvoza po višim stopama od uvoza prehrambenih proizvoda. Visoke stope rasta su ostvarile sve podskupine, dok se udio prehrambene industrije u ukupnom izvozu prerađivačke industrije kreće oko 15%
Blažić kaže kako su najveće kompanije iz poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2023. godini poslovale i dalje vrlo stabilno uz ostvarenje rasta prihoda, a većinom i rasta dobiti. Među prvih sto kompanija po prihodima u Hrvatskoj, 12 je kompanija iz prehrambenog sektora (od ukupno 2600 kompanija iz ove branše), a među prvih pedeset ih je pet - Vindija koja na listi 100 zauzima 29. mjesto, Podravka (39.), Dukat (40.), MI Braća Pivac (44.) PIK Vrbovec (46.), a iz poljoprivredno-prehrambenog sektora Pipunićevo Žito (47.)
– Rast prihoda koje su ostvarile ove kompanije bio je između 3,5% (Vindija) do 14% MI Braća Pivac. Najveće prihode ostvaruje Vindija s 475 milijuna eura, Podravka s 359 milijuna eura, Dukat 353, MI Braća Pivac s 334, PIK Vrbovec s 327 te Žito s 326 milijuna eura. Po dobiti se ističu Podravka s 31,7 milijuna eura te Žito s 30,5 milijuna eura. Vidljivo je da su se kompanije iz mesne industrije snažnije borile s rastom troškova te im je dobit pala u odnosu na mliječnu industriju gdje je dobit ipak značajnije rasla – napominje Blažić.
Gleda li se poslovanje Fortenovinih prehrambenih kompanija – Jamnica, Zvijezda, PIK Vrbovec..., Blažić vjeruje kako će na krilima daljeg rasta potrošnje i turizma i dalje rasti prihodi tih kompanija.
– Rezultati poslovanja ovisit će o daljem kretanju cijene energenata te ulaznih sirovina. Za sada nema nekih poremećaja – tvrdi naša sugovornica. Što se pak tiče Fortenovina poljoprivrednog biznisa, čeka se da prođe postupak prikupljanja ponuda za kupnju. – Hoće li se vlasnici odlučiti za prodaju ili ne te kome – veliko je pitanje. Tek tada će se znati što se dalje može očekivati u njihovom poslovanju idućih godina. Ova godina će biti uobičajena godina za poljoprivredne kompanije – zaključila je Blažić.
