U Europskoj uniji (EU) potrošnja krijumčarenih i krivotvorenih cigareta i dalje je na visokim razinama, s 35,2 milijarde ilegalnih cigareta konzumiranih u 2023. godini, što je 8,3 % ukupne potrošnje u EU-u, odnosno rast od 0,1-postotnog boda u usporedbi s 2022. godinom - pokazatelji su to KPMG-ovog godišnjeg izvješća o potrošnji ilegalnih cigareta u 2023., koju je naručio Philip Morris Products SA, a koji otkrivaju kako je ilegalno tržište cigareta u EU-u i dalje velika opasnost za javno zdravlje i sigurnost te gospodarstva država članica. Krivotvorene cigarete, jedan su od glavnih izvora ilegalne potrošnje u regiji, pri čemu se zločinačke mreže sve više okreću tržištima s visokim porezima i cijenama. Procijenjeno je tako da su vlade u EU-u ukupno izgubile 11,6 milijardi eura poreznih prihoda, što je porast u odnosu na 11,3 milijarde eura koliko je bilo procijenjeno u 2022. Najviše ilegalnih cigareta konzumira se u Francuskoj, ukupno 16,8 milijardi, odnosno gotovo polovica ukupne ilegalne potrošnje u EU-u, što je procijenjeni gubitak od 7,3 milijarde eura poreznih prihoda.
PMI hvali stalna nastojanja europskih tijela za provedbu zakona da stanu na kraj zločinačkim mrežama koje zarađuju od ilegalne trgovine duhanskim proizvodima i poziva regulatorna tijela da provedu politike temeljene na podatcima i usmjerene na potrošače i javno zdravlje, a koje pružaju učinkovitija rješenja za izazove koje proizlaze iz toga što se milijuni punoljetnih pušača okreću crnom tržištu umjesto da prestanu pušiti ili da se prebace na bezdimne proizvode ako su još pušači.
„Tijela za provedbu zakona odigrala su ključnu ulogu u sprečavanju lanaca organiziranoga kriminala pri ilegalnoj proizvodnji cigareta diljem Europe i njihovu krijumčarenju preko granice. Međutim, za potpuno suzbijanje ilegalne trgovine u regiji nužan je holistički pristup koji stroge kazne i odlučnu provedbu zakona dopunjuje podizanjem svijesti i provedbom edukativnih kampanja o stvarnom utjecaju ilegalne trgovine, predvidljivim fiskalnim i regulatornim okvirom zbog kojeg se punoljetni pušači neće okrenuti crnom tržištu te koordiniranim i predanim javno-privatnim partnerstvima”. izjavio je Christos Harpantidis, viši potpredsjednik za vanjske poslove u PMI-ju.
U Hrvatskoj je u 2023. godini zabilježen nastavak trenda smanjenja potrošnje ilegalnih cigareta. Ukupna potrošnja iznosila je 6,14 milijardi cigareta, od čega je 3,4% bilo ilegalnih, što je u odnosu na 2021. godinu pad od 0,73 postotnih bodova kao rezultat pada potrošnje tzv. illicit whites, odnosno cigareta koje nemaju oznaku države iz kojih dolaze te ostalih krijumčarenih i krivotvorenih cigareta. Bosna i Hercegovina je i dalje najveći izvor ilegalnih cigareta za Hrvatsku, iako sa smanjenim količinom u 2023. godini, čineći gotovo polovicu ukupne količine ilegalnih cigareta.
Razgovori obavljeni s tijelima koja provode zakone za potrebe izvješća KPMG-a daju dublji uvid u profesionalizaciju međunarodnih zločinačkih organizacija u smislu njihove uloge u lancu opskrbe ilegalnim cigaretama. Prema podatcima izvršnih tijela u pojedinim državama, kao i javno dostupnim medijskim člancima i procjenama PMI-ja, kriminalci su povećali broj ilegalnih tvornica cigareta. Podatci pokazuju da su samo u 2023. godini regionalne i lokalne vlasti suzbile djelovanje najmanje 113 pogona za proizvodnju ilegalnih cigareta u 22 europske države.
Stalan porast potrošnje ilegalnih cigareta, ponajviše u Ujedinjenom Kraljevstvu i Ukrajini, prati porast ilegalne trgovine i ostalih kategorija, kao što su cigarete koje nemaju oznaku države iz kojih dolaze i krijumčarene cigarete.
Unatoč tome izvješće KPMG-ja pokazalo je da udio potrošnje ilegalnih cigareta u 26 europskih država iznosi manje od 10 % njihove ukupne potrošnje. Od navedenih tržišta, na njih je 16 udio potrošnje ilegalnih cigareta iznosio manje od 5 %. Udio potrošnje ilegalnih cigareta u 25 od 38 država obuhvaćenih istraživanjem bio je stabilan ili u padu u usporedbi s 2022.
„Moramo nastaviti suradnju s tijelima koja provode zakone i vladama kako ilegalna trgovina cigaretama diljem EU-a ne bi postala još veći problem”, izjavio je Massimo Andolina, predsjednik europske regije u PMI-ju. „Ilegalna trgovina narušava nastojanja za smanjivanje prevalencije pušenja, šteti javnom zdravlju i potrošačima te donosi financijski gubitak vladama i zakonitim proizvođačima. Ova borba mora biti prioritet regulatorima koji istodobno trebaju omogućiti da bezdimni proizvodi budu dostupni i pristupačni svim punoljetnim pušačima koji ne prestaju pušiti cigarete”.
„Ako se želimo uhvatiti ukoštac s ilegalnom trgovinom, vlade moraju strogo provoditi mjere protiv kriminalaca koji zarađuju na crnom tržištu. To se pokazalo uspješnim za razliku od prekomjernog oporezivanja potrošačke robe, pa i zabrane”, dodao je Harpantidis. „Kako bismo u cijelosti suzbili pušenje, nužno je uobičajene politike kontrole duhana dopuniti inovativnim pristupima. Vlade bi trebale prepoznati da će se štetnost pušenja mnogo brže smanjiti ako punoljetne osobe koje nastave pušiti prihvate alternative cigaretama nego da se isključivo provode postojeće mjere”.
Izvješće KMPG-a prošireno je na 38 europskih država
Od 2006. godine kada je prvi put objavljeno, KMPG-ovo istraživanje po prvi put je uključilo sve balkanske države te trenutačno obuhvaća 38 država: 27 država članica EU-a te Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Moldaviju, Norvešku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Švicarsku, Ukrajinu i Ujedinjeno Kraljevstvo.
U regiji Balkana zabilježena je manja prisutnost ilegalnih cigareta u usporedbi s državama zapadne Europe, kao što su Francuska ili Ujedinjeno Kraljevstvo. Jednako tako, Ukrajina je i dalje država s drugim najvećim brojem konzumiranih ilegalnih cigareta, njih ukupno 8,4 milijarde.
Što tvrde Europljani?
Ilegalna trgovina izravno utječe na živote ljudi diljem Europe. Olakšava dostupnost ilegalnih duhanskih proizvoda loše kvalitete, čime se narušava poticanje prestanka pušenja i mjere sprečavanja pristupa duhanskim ili nikotinskim proizvodima maloljetnicima te odvraća punoljetne pušače od razmatranja boljih alternativa za cigarete. Osim toga, krivotvorene cigarete predstavljaju opasnost za potrošače jer se proizvode u neprimjerenim uvjetima, pri čemu se zanemaruje vladavina prava i primjenjivi propisi kontrole duhana.
Radi boljeg razumijevanja društvenih stavova u vezi s ilegalnom trgovinom, PMI je angažirao Povaddo, tvrtku za nezavisno istraživanje javnog mnijenja, za provedbu istraživanja među punoljetnim osobama u 14 europskih država. Rezultati istraživanja provedenoga u siječnju 2024. pokazali su da:
- više od polovice ispitanika (60 %) smatra da u njihovoj državi (i u cijeloj EU) postoji problem s ilegalnom trgovinom duhanskih i nikotinskih proizvoda,
- gotovo tri četvrtine ispitanika (74 %) slaže se da vlade moraju uzeti u obzir ilegalnu trgovinu kao neželjenu posljedicu pri odlučivanju o načinu regulacije i oporezivanja duhanskih i nikotinskih proizvoda,
- 77 % ispitanika slaže se da vlade gube goleme iznose poreznih prihoda zbog ilegalne trgovine.
Ilegalnom trgovinom financiraju se nemilosrdne kriminalne bande i pritom se ugrožavaju najranjivije zajednice i stanovništvo. Vlade gube prihod od poreza koji je nužan za pružanje javnih usluga, uključujući sigurnost. Zaradom od ilegalne trgovine često se potpomažu ostali teški zločini, kao što je trgovina ljudima, korupcija i pranje novca.
Suzbijanje ilegalne trgovine duhanskim proizvodima već je dugo vremena prioritet PMI-ja, koji provodi preventivne i zaštitne mjere za borbu protiv ilegalne trgovine i surađuje s javnim i privatnim sektorima u nastojanjima da se suzbije ovaj globalni problem.
Na putu stvaranja budućnosti bez dima PMI ulaže u nastojanja za osiguranje lanca opskrbe i proizvoda koje prodaje te zaštitu potrošača i vlastitih brendova od krijumčara i krivotvoritelja. Kompanija surađuje s tijelima za provedbu zakona i ostalim organizacijama diljem svijeta na iskorjenjivanju i suzbijanju nezakonitih aktivnosti, uključujući krivotvorenje i krijumčarenje. PMI ujedno podržava i relevantne europske propise kao što su odredbe o sljedivosti i praćenju i Direktive o duhanskim proizvodima EU-a.
Cijene legalnih cigareta moraju ici za 40% dole, jer su sada skupe kao plocice zlata. I kad cijena ode dole, propast ce i trziste ilegalnih cigareta.