Raspravu o promjenama u sustavu poreza na dohodak lijeve su političke stranke iskoristile da pozovu na veće oporezivanje bogataša, što bi u našem slučaju značilo jače oporezivanje visokih plaća. Najdalje je u svom zahtjevu otišla zastupnica Radničke fronte Katarina Peović koja je predložila da se svaki iznos plaće veće od približno 45 tisuća kuna bruto oporezuje s visokih 80 posto! Niža bi se primanja, uz povećanje neoporeziva iznosa, prema prijedlogu te zastupnice, oporezivala s 10, 20 i 40 posto, a slični su prijedlozi dolazili i od SDP-a.
U bitno drukčijem okruženju prijašnjih godina imali smo sličan model. Uz neke varijacije, “lijevi” model progresivnog oporezivanja plaća primjenjuje se u većini zapadnoeuropskih zemalja, uz početno izuzeće koje građanima tih zemalja jamči određenu socijalnu sigurnost, a obitelji s više djece dodatno se štite isplatama dječjih dodataka. Stopa od 80 posto mogla bi se shvatiti samo kao provokacija i skretanje pažnje, pogotovo što bi je predlagači postavili prilično nisko, pa bi prema tom prijedlogu čak četiri od pet kuna od dijela plaća koje prelaze 45 tisuća kuna bruto išle državi!
Takve oštre škare jednim dijelom bi zarezale i plaću poduzetnika Mate Rimca, koji je kazao da mjesečno zarađuje oko 35 tisuća kuna neto. S obzirom na ozbiljan biznis kojim se bavi i uspjehe koje postiže, pitanje je treba li takvog čovjeka destimulirati na taj način! Rimac je čak i manje bitan, jer će se namiriti iz dobiti ili prodaje tvrtke ako se na to jednog dana odluči, ali što s petnaestoricom njegovih inženjera koji zarađuju više od vlasnika tvrtke! Očito se radi o ljudima koji mogu birati gdje će raditi!
Tu nastupa problem za Hrvatsku jer su sve nove članice Europske unije, izuzev Slovenije, drastično smanjile oporezivanje plaća kako bi zadržale ljude kod kuće i smanjile migracije. Osim toga, plaće na istoku Europe bitno su niže nego na zapadu, pa je i ta niža porezna presija jedan od načina da se digne standard zaposlenih. Češka i Mađarska, na primjer, odavno oporezuju plaće samo s jednom stopom, 15 posto, Bugarska uzima samo 10 posto, Rumunjska 16 posto, Slovačka 19 i 25 posto. Hrvatska debelo kasni za istočnim susjedima, te će i s najavljenim smanjenjem stopa poreza na dohodak s 24 na 20 i s 36 na 30 posto biti nekonkurentna. Mi ćemo i nakon siječnja 2021. godine oporezivati primanja zaposlenih gotovo dva puta više od susjeda, s izuzetkom Slovenije.
Ponešto je povoljnija situacija s obiteljima koje imaju više djece i uzdržavanih članova obitelji, no generalno je glavni problem prijedloga koji dolaze s lijeve političke scene taj što ne uzima u obzir praksu drugih. Presiromašni smo da bismo si mogli dopustiti luksuz da jače oporezujemo primanja građana. Hrvatska je s godinama izgubila sve prednosti koje je imala pred ostalim zemljama, pa bi povratak na progresivni sustav oporezivanja plaća samo potaknuo novi val iseljavanja te odlazak tvrtki i poduzetnika preko granice. Uostalom, danas je to lakše učiniti nego prije deset godina. No, nisu plaće jedini predmet oporezivanja, postoje i drugi oblici imovine koje se država pod različitim izlikama ne usudi dirati. Primjerice, porezi na plaće mogli bi biti bitno niži kada bismo se doista drukčije odnosili prema nezakonitom stjecanju bogatstva, sivoj ekonomiji, korupciji pa i nekretninskom bogatstvu, ne ulazeći u prostor u kojemu ljudi žive.
