Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u četvrtak da preveliki broj umirovljenika i njihova dobna struktura nisu posljedica samo nepovoljnih kretanja na tržištu rada u vrijeme rata, pretvorbe i gospodarske krize, već i "dobre“ prakse državnih tijela i institucija koji od radno sposobnih i na ostanak u svijetu rada spremnih građana silom zakona, ali i njihovom nezakonitom i restriktivnom primjenom, stvaraju nove umirovljenike.
U Sabor su u srijedu upućene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale stimulirati odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem i ubrzati izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu, podsjeća sindikat u priopćenju.
No, država istodobno stvara nove umirovljenike od državnih službenika koji u mirovinu odlaze ranije zahvaljujući zakonu koji je donijela aktualna Vlada i žena koje Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) briše iz evidencije nezaposlenih osoba jer ostvaruju pravo na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, ali nisu navršile 65 godina života.
Sindikat podsjeća da su u lipnju prošle godine usvojene izmjene Zakona o državnim službenicima, po kojima od 1. siječnja ove godine državni službenici više ne mogu raditi do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života, već im državna služba prestaje s danom navršenja te starosne dobi.
Također naglašava da HZZ ne smatra nezaposlenim osobama žene koje nisu u radnom odnosu, ako imaju manje od 65 godina i ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu po prijelaznom režimu izjednačavanja starosne dobi za odlazak u mirovinu između žena i muškaraca.
Takva praksa ne samo što stvara veći broj umirovljenika, nego je nezakonita i diskriminatorna pa je tako pravobraniteljica za ravnopravnost spolova temeljem pritužbe sindikata upozorila HZZ da se takvim tumačenjem izravno diskriminiraju žene, jer ih se stavlja u nepovoljniji položaj od muškarca kojem prestane radni odnos.
Pravobraniteljica dodaje kako analiza podataka koje sadrži Eurostat ukazuje da je niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj generacijski problem. Tako u dobnoj skupini od 60 do 64 godine stopa aktivnosti žena iznosila je tek 18,3 posto, dok je za muškarce bila značajno viših 35 posto.
Zbog pada radne aktivnosti žena kada prijeđu prag od 50 godina života, pravobraniteljica ukazuje da je neophodno razvijati mjere koje bi poticale ostanak žena na tržištu rada i nakon tog praga, a ne ih nepravilnim tumačenjem i primjenom zakona izravno onemogućavati u tome, stoji u priopćenju.
>> Pogledajte video i saznajte sve što trebate znati o mirovinskoj reformi
