Čak 80 posto osoba o željenom studiju počne razmišljati u srednjoj školi, 11 posto ih "oduvijek" zna koji će fakultet upisati, a čak tri posto odgovarajući fakultet počne tražiti već u osnovnoj školi. To je pokazalo istraživanje koje je proveo EduCentar na više od 300 ispitanika.
Pri izboru studija presudnu ulogu kod 79 posto ispitanika ima osobni interes, a 45 posto ispitanika u obzir uzima i kretanja na tržištu rada te pri odabiru fakulteta vodi i računa o mogućnostima zapošljavanja. Unatoč tome što pojedini studiji Filozofskog fakulteta ne jamče brzo zapošljavanje, Filozofski i Ekonomski fakultet prvi su izbor kod 12 posto ispitanica, a privatni fakultet Vern kod muškaraca (11 posto).
Pokazalo se također da je pri izboru fakulteta bitna kvaliteta i ugled visokoškolske ustanove. Nešto više od trećine ispitanika kaže da im je pri odabiru studija taj kriterij primaran. Oko 26 posto ispitanika priznaje da im je bitna visina plaće koju mogu imati nakon završetka studija, 18 posto ih vodi računa o preporuci i savjetima obitelji. Zanimljivo je također da većina do informacija o fakultetima dolazi na internetu (74%), a čak 59 posto usmenom predajom. Izbor studija odnosno fakulteta nije nimalo laka odluka pa je logično što se čak 78% posto anketiranih savjetuje s nekim, a njih 57 posto s roditeljima te 44 posto i s prijateljima.
>>Kako žive studenti u Hrvatskoj i drugim zemljama
ovi 'studenti' koji ne razmišljaju kako će se zaposliti će se čudom čuditi kada se nađu na burzi, kao onaj lik koji je završio 'dva fakulteta' (filozofiju i povijest, ili nešto slično) ne može naći posao u Hrvatskoj. Takvi nee mogu naći posao nigdje na svijetu. trebalo bi jednostavno ograničiti kvote, jer ovi klinci ( kao ni njihovi roditelji ) nisu svjesni kuda to vodi.