Brodsko-posavska županija

Tvrđava Brod sjedište je turizma, ali i navijača

Slavonski Brod
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
1/8
03.08.2018.
u 12:27

Franjevački samostan, palača Brlić, a nadasve tvrđava Brod najveće su kulturno-povijesne znamenitosti Brodsko-posavske županije

Barokna Tvrđava Brod, franjevački samostani u Slavonskom Brodu i Cerniku i kuća obitelji Brlić neke su od najvećih kulturno-povijesnih znamenitosti Brodsko-posavske županije. Smješten u južnom dijelu Panonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja na sjeveru i rijeke Save na jugu, ovaj oranicama prošarani ravničarski kraj s pitomim selima oduvijek je bio graničarsko područje.

Tvrđava u samom srcu grada

– Upoznati ljude ovoga kraja i bogatu kulturnu i tradicijsku baštinu znači upoznati i široko srce slavonskog čovjeka. Duh prošlih vremena ocrtava se kroz povijesnu ostavštinu, zanimljive priče iz prošlosti koje možemo doživjeti u ovdašnjim muzejima, galerijama, spomeničkoj baštini i objektima sakralne kulture – poručuje brodsko-posavski župan Danijel Marušić.

Burna povijest oblikovala je interesantnu mješavinu kulture, običaja i gastronomije, što uz dobru prometnu povezanost i atraktivne sadržaje čini ovaj slikoviti kraj u srcu Slavonije vrlo interesantnom turističkom destinacijom.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL (ilustracija)

U Slavonskom Brodu možete upoznati jednu od najvećih tvrđava u Hrvatskoj. Smještena u samom srcu grada, tvrđava Brod predstavlja monumentalni spomenik vojne fortifikacije nulte kategorije, jedinstven i u europskim okvirima. Za razliku od drugih tvrđava tog vremena, građena je isključivo za smještaj vojne posade (do 5000 vojnika). Veličinom od dva kvadratna kilometra nadmašivala je tadašnji grad Brod i do danas impresionira posjetitelje. Tvrđava je pravilnoga zvjezdolikog oblika. Južni pojas tvori utvrda posebnog oblika, hornwerk. Središnji pojas čine četiri peterokutna bastiona povezana bedemima – kurtinama.

U unutrašnjosti se nalazi kavalir sa 108 velikih kazamata. Na centralnom je trgu crkva sv. Ane, jedina ortogonalna katolička kapela koja je za vrijeme Jugoslavije bila srušena do temelja, ali je po sačuvanim originalnim nacrtima arhitekta Johanna Lucasa Hildebrandta iznova sagrađena u 21. stoljeću. Izgradnja tvrđave trajala je dugo, od 1715. do 1780. Iako nije nikad sudjelovala u ratnim operacijama, svojom snagom odigrala je važnu ulogu u održavanju mira na granici.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL (ilustracija)

– Danas su u tvrđavi smješteni klasična gimnazija, glazbena škola, gradska uprava, galerija Ružić, muzej tambure, a na središnjem trgu se odvijaju brojne kulturne manifestacije. U planu je i cjelovita obnova tvrđavskoga kompleksa – kaže Ružica Vidaković, direktorica Turističke zajednice Brodsko-posavske županije.

Franjevački samostan u Slavonskom Brodu od 1727. godine pa sve do kraja 18. stoljeća gradili su građani Broda, isključivo dobrovoljnim prilozima. Zato ga i danas smatraju jednim od simbola svoga grada. Građevina se sastoji se od tri samostanska trakta koja zajedno s crkvom zatvaraju kvadratni klaustar. Iako građen u baroku, svojom vanjštinom samostan odaje otmjenu jednostavnost i eleganciju primjerenu pastoralnoj ulozi, dok pravo barokno bogatstvo, razigranost i vedrinu otkriva unutrašnjost crkve.

– U samostanu je prije 300 godina, nažalost dosta kratko, djelovala i akademija, to jest ekvivalent današnjega filozofskog fakulteta. Klaustar samostana jedna je od najmarkantnijih građevina baroknog graditeljstva u Slavoniji – nastavlja Ružica Vidaković.

Franjevački samostan u Cerniku počeo se graditi u prvim desetljećima u kojima je Cernik bio dio Habsburške Monarhije, od 1728. do 1735. Monumentalna crkva Sv. Petra sa sedam baroknih oltara završena je 1744. U samostanu je 1757. započelo s radom filozofsko učilište u kojem su osnove pismenosti, znanja latinskog jezika i religije dobili gotovo svi začinjavci slavonske kulture 18. stoljeća. Danas samostan živi svojim mirnim životom i rado dočekuje nove goste. Uz predivnu arhitekturu i ambijent nudi stalne izložbene postavke “Iskopine iz Svete zemlje” te “Povijest Biblije”.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL (ilustracija)

Grad velikih umjetnika

Bogata prošlost i isprepletenost kulturnih utjecaja iznjedrila je nekoliko velikih imena hrvatske, pa i svjetske umjetničke baštine: Ivana Brlić-Mažuranić, Antun Matija Relković, Branko i Ivan Meštrović, Vladimir Becić, Dragutin Tadijanović, Mia Čorak Slavenska, Ferdinand Kulmer, Branko Ružić, Ivo Kerdić, Miro Gavran...

Kuća obitelji Brlić moderna je neoklasicistička katnica podignuta na glavnom gradskom trgu 1885. godine, na mjestu stare obiteljske kuće uništene u požaru. Od brojnih pripadnika te obitelji koja je snažno utjecala na život grada, ali i Hrvatske, ističe se jedna od najvećih svjetskih spisateljica za djecu Ivana Brlić-Mažuranić.

U autentičnom povijesnom ambijentu svog doma Ivana je napisala neka od najpoznatijih djela dječje književnosti, Šegrta Hlapića ili Priče iz davnine. Rodna kuća slavnog pjesnika Dragutina Tadijanovića u Rastušju vrijedan je spomenik tradicijske gradnje u formi graničarske kuće, dok je Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda nastala na temeljima donacije kipara Branka Ružića, upotpunjena donacijama drugih kipara i slikara.

U rodnom mjestu svjetski poznatog kipara Ivana Meštrovića nalazi se njegova spomen galerija, stalni postav njegovih skulptura, zbirke dokumenata, mape litografija i crteža. Raspon izložaka u Muzeju brodskog Posavlja, koji čuva ostatka materijalne kulture Brodsko-posavske županije, kreće se od neolitika, preko antike i srednjeg vijeka do 20. stoljeća.

>> Park prirode Papuk

Slavonski Brod
1/9

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije