nova knjiga

Prijatelju, ispričaj moju priču

Knjiga prijatelju, pričaj moju priču
Foto: Privatni album
1/6
18.06.2015.
u 12:50

Knjiga je projekt Prijatelja životinja i čakovečkog skloništa za životinje, a donosi 47 ispovijesti o životinjama koje su promijenile ljudske živote

Iza svake životinje ostaje njezina ostavština, dokazuju to i priče objedinjene u knjizi “Prijatelju, ispričaj moju priču”. Nije to nasljeđe materijalno, već trag koji su zapisale u živote ljudi uz koje su živjele.

Knjiga je rezultat zajedničkog projekta Prijatelja životinja i čakovečkog skloništa za životinje, a donosi 47 ispovijesti o životinjama koje su promijenile ljudske živote. Sve je počelo kad je iz čakovečkog skloništa udomljen Tyson, pas kojeg su njegovi vlasnici ostavili jer je ostario i nije više bio dobar čuvar dvorišta.

Poticaj za priče

Napušteni belgijski ovčar u skloništu je kopnio, sve dok jedna od volonterki nije objavila njegovu sliku koja je pronašla put do srca udomiteljice Andreje. Tyson je uskoro otišao u svoj novi dom, u kojem je ponovno živnuo i kraj svog života dočekao onako kako najbolji čovjekov prijatelj i zaslužuje. A kad je Tyson zauvijek zaspao, njegova udomiteljica u sklonište je poslala pismo koje je i pokrenulo cijeli projekt. Pisala je o psu koji je ponovno bio pun nade i povjerenja, a ljudima oko sebe pružio je beskrajnu ljubav. Pokazao je svima koji su ga upoznali da su životinje svjesna i osjećajna bića.

Spasila i piliće

Pismo Tysonove udomiteljice potaknulo je i Katju Matovina da se i sama uključi u projekt, a njezina priča jedna je od 47 objavljenih u knjizi. Kako je odrasla na selu, uvijek je bila okružena životinjama. U njezinoj priči mjesto su dobili kozlići Mario i Lari, uz koje se kao malo dijete susrela s njoj neprihvatljivim saznanjem da su joj prijatelje ubili radi mesa i krzna. Ispričala je i priču o patuljastim kokošima Giganu i Gigici koji su godinama uživali u njezinu dvorištu.

– Spasila sam Gigana, on je postao naš pas čuvar. Svako jutro došao bi u kuću da nas pozdravi, da provjeri kako smo, a onda bi se vratio u dvorište. Bio je poseban i po tome što se volio maziti, legao bi na leđa i tražio da ga mazimo po trbuhu – kaže K. Matovina. U njezinoj je priči i iskustvo iz poplave u Gunji, gdje je spasila piliće Sašu i Vanju.

Urednica knjige je Aleksandra Hampamer, a izišla je u izdanju Dvostruke duge i udruge Prijatelji životinja. Uz urednicu na predstavljanju u prostorijama udruge u Zagrebu, Jurišićeva 25, u četvrtak 18. lipnja u 18.30 sati sudjelovat će i neki od autora priča. Može se nabaviti u Dvostrukoj dugi, www.dvostrukaduga.hr, a prihod je namijenjen napuštenim životinjama.

Komentara 2

DU
Deleted user
13:56 18.06.2015.

Dok u Hrvatskoj postoje tisuće ljudi koji doslovce gladuju, dotle su takvi "ljubimački projekti" potpuno deplasirani i znak su nezapamćene socijalne patologije. Tja, kaj se more, postali smo toliko "moderni"i "napredni" da nam životinje bivaju važnije nego ljudi. Valjda takoo rade Amerikanci pa moramo i mi.

BU
bucogi
10:10 11.07.2015.

Jura, da ti pojasnim. Nismo i ne moramo biti kao Ameri, oni nisu "izumitelji" ljubavi prema psima. Naime stvar je vrlo jednostavna, pas, a imala sam ih i imam ih i radim s njima, me NIKADA nije iznevjerio, razočarao, rastužio, a toliki ljudi jesu. Osim toga, veliki broj ljudi se nađe u gabuli vlastitom krivnjom ( ne aludiram na bolesti, tad uvijek nastojim pomoći), ali mnogi ljudi žive iznad svojih mogućnosti i rađaju djecu koju ne mogu kasnije uzdržavati. Takvih mi uopće nije žao. A isto tako, okrutnost čovjeka kojeg psi bezuvjetno vole, 99% je uzrok patnje psa, i to je katkad užas koji je teško pojmiti. Pas je ovisan o svome gospodaru, a ljudi su "inteligentna" i samostalna bića, ili bi trebali biti... Mogla bih ovako do jutra, mislim ipak da je poanta tu. Uvijek, uvijek biram društvo svojih pasa ispred onog čovjeka (čast izuzecima). A ti ako to ne možeš shvatiti, meni je žao, nisi svjestan što gubiš.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije