Porez na imovinu trebao bi biti jedan od prvih zakona koje će potpisati novi slovenski premijer, s tim što se još ne zna hoće li se zakon početi primjenjivati tijekom 2012. godine. Prijašnja slovenska vlada predstavila ga je javnosti još sredinom 2010. Pokazalo se da je oporezivanje imovine krupniji zalogaj nego što su mislili jer su slovenskoj geodetskoj upravi trebali mjeseci i mjeseci rada da ustanovi vrijednost nekretnina, dostavi tu procjenu građanima i odgovori na sve njihove primjedbe.
Slijedit ćemo Slovence
Porez na nekretnine plaćao bi se na sve kuće, poslovne prostore, građevinsko i poljoprivredno zemljište, garaže, kleti i vikendice do 0,37 posto vrijednosti imovine. Prvih godinu dana visinu stope određivala bi država, a slovenske vlasti tvrde da nova porezna obaveza ne bi trebala biti bitno veća od iznosa komunalne naknade, koja se ukida.
Porez na 200 kvadrata kuće u Mariboru bio bi, primjerice, 150 eura. Nakon godinu dana visinu poreznih stopa lokalne će uprave propisivati samostalno. Iz dosadašnjih izjava hrvatskih dužnosnika čini se da će Hrvatska slijediti slovenski model kad je riječ o oporezivanju imovine. Ministar financija Slavko Linić kazao je kako će porez na imovinu nadomjestiti komunalnu naknadu.
Prva je informacija bila da bi taj porez krenuo od sredine 2012. da bi se u kasnijim izjavama taj rok pomaknuo na 2013. jer je šest mjeseci premalo za pripremu i uvođenje. Premijer Milanović kazao je kako će porez na imovinu "morati postojati i u Hrvatskoj. Nije moguće da ljudi koji imaju puno ne plaćaju porez na tu imovinu". Svjestan je da bi to moglo imati negativan utjecaj na tržište nekretnina, privući špekulante, i stvoriti udar na srednju klasu.
– Svjesni smo svih ovih problema, ali ćemo morati početi prelaziti na porez na imovinu, kao i na decentralizaciju, rekao je Milanović.
Analitičarka Instituta za javne financije Marina Kesner Škreb upozorava da se uvođenje poreza na nekretnine mora promatrati u kontekstu ukupnog poreznog sustava, a ne izdvojeno. Razvijene zemlje ubiru više poreza od imovine nego što to čini Hrvatska jer se njihovi porezni sustavi tradicionalno zasnivaju na oporezivanju dohotka, dobiti i imovine, koji u zemljama OECD čine 42 posto ukupnih poreza, a u Hrvatskoj samo 18 posto. Hrvatski se porezni sustav oslanja na poreze na potrošnju, PDV i trošarine, koji donose polovicu poreznih prihoda.
Kesner Škreb dodaje da su mnoge nekretnine opterećene kreditima, pa bi osnovicu takva poreza trebala činiti neto vrijednost nekretnine, što donosi nove administrativne probleme.
Sređene knjige
Baza podataka s kojima raspolažu lokalne jedinice može poslužiti samo ako se krene na jednostavno pretvaranje komunalne naknade u imovinski porez, no svako zahtjevnije porezno rješenje nije moguće bez sređenih vlasničkih knjiga i ekipirane javne uprave. Građani plate otprilike 3,5 milijarde kuna komunalne naknade na godinu, plaćaju je mjesečno za razliku od imovinskog poreza koji se plaća jednom na godinu. Poznavatelji prilika u gruntovnicama uvjereni su da će nam trebati nekoliko godina priprema prije nego se porez počne plaćati prema vrijednosti imovine.
Koliko je do sada ulupano novaca sredjivanje gruntovnica, a da gotovo nista nije napravljeno? Uzasno puno i nitko ne moze reci tocnu cifru! Ako do sada to nisu uspjeli onda nece ni slijedecih 10 godina. Osim toga, nered u gruntovnici stiti razne \"jednakije\" i kriminal. Da je vecina sredjena i javna ne bi bilo toliko lopovluka. Kako misle odredjivati cijenu objekata? Trznisna cijena je jedno, procijeniteljska cijena je nesto sasvim drugo. Cijena takodjer ovisi o zoni, a zone se odredjuju kako nekome pase. Najbolji primjer je Srebrnjak (lijeva i desna strana ceste). Ovo, da ce opcine same odredjivati cijenu vodi ravno u propast jer vidimo da Zagreb ima najvisi prirez sto znaci da ce lupiti i najvisi porez na nekretnine.