Nakon što je 1. prosinca 1974. položen kamen temeljac, na lijevoj obali rijeke Save, 3 kilometra nizvodno od Krškog, započela je gradnja prve A centrale u bivšoj državi, ali i prve nuklearne elektrane zapadnog tipa u nekoj socijalističkoj zemlji. Bivša je Jugoslavija time postala 27. zemlja na svijetu koja ima ili gradi nuklearno postrojenje za proizvodnju električne energije. Nuklearka je trebala premostiti sve veći raskorak između klasičnih izvora energije i sve većih potreba za energijom, u prvom redu u Hrvatskoj i Sloveniji.
Naime, u bivšoj je državi potrošnja električne energije nezaustavljivo rasla pa je tako 40-ih godina prošlog stoljeća iznosila oko 73 kilovat-sata po stanovniku, a samo tri desetljeća kasnije 2000 kilovat-sati, po stanovniku. Proizvodnja od oko pet milijardi kilovat-sati struje, koliko se 1956. godine proizvodilo u čitavoj bivšoj Jugoslaviji, dva desetljeća kasnije, bila je tek kap u moru rastućih potreba za energijom. Tijekom 12 godina, od 1962. do 1974. proizvodnja električne energije bila je više nego utrostručena, a predviđalo se da će se već 1975. godine proizvesti i potrošiti oko 40 milijardi kilovat-sati električne energije.
Od nuklearne elektrane, čija je snaga tada bila 632 MW, očekivalo se da od 1979. godine, radeći punim pogonom, proizvede oko 4,5 milijarde kilovatsati električne energije. Isticalo se tada kako će se nuklearni prvijenac jugoslavenske elektroprivrede oslanjati i na domaće izvore nuklearnog goriva, iz rudnika na Žirovskom vrhu, u Sloveniji. U planu je također bilo i da će se, uz centralu koja se gradi u Krškom, uz cijenu veću od pola milijarde dolara, graditi i nuklearna centrala u Hrvatskoj sa snagom od gotovo tisuću megavata, a ta su nuklearna postrojenja trebala pospješiti povezivanje domaćeg energetskog sustava s energetskim sustavima u drugim dijelovima Europe.
S komercijalnim pogonom NE Krško započela je 1. siječnja 1983. godine. Modernizirana je 2000. godine te se njena snaga, s nekadašnjih 632 MW, povećala na 696 MW, a prosjek proizvodnje povećan je s 4,5 na 5,6 teravatsata. Nuklearna elektrana Krško, čije su suvlasnice Hrvatska i Slovenija, danas pokriva oko 16 posto godišnjih potreba Hrvatske i 20 posto godišnjih potreba Slovenije za električnom energijom.
