Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u javnu je raspravu pustilo prijedlog procjena učinaka zakonskih izmjena koje bi trebale rezultirati daljnjim podizanjem limita iznosa naknade plaća za roditeljski dopust sa sadašnjih 3991,20 kuna.
Ova zakonodavna aktivnost na tragu je nedavno donesenog Vladina plana reformi za 2019. godinu, no baš kao ni plan, prijedlog procjene učinaka ne sadrži ni rokove ni novi iznos minimalne naknade koju roditelji ostvaruju tijekom dopusta nakon šest mjeseci života djeteta. U tekstu se tek podsjeća da Ustav posebno štiti materinstvo, djecu i mladež te da je, u cilju stvaranja povoljnijeg okruženja za obitelj još 2017. poduzet niz mjera, među kojima su i povećanje roditeljskih naknada s ranijeg limita od 2660,80 kuna, povećanje naknada za nezaposlene roditelje te za zaposlene roditelje koji ne ispunjavaju zakonom propisani uvjet staža osiguranja...
U tekstu se kaže i kako je osnovano međuresorno povjerenstvo koje prati provedbu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i daje mišljenja i prijedloge za njegovo unaprjeđenje. Povjerenstvo je, navodi se, sastavilo listu spornih pitanja o kojima je već započelo ili planira raspravljati u idućem razdoblju.
Usto, u tekstu se podsjeća i na novu direktivu Europskog parlamenta o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja koja predviđa niz novih mehanizama u svrhu podizanja ravnopravnosti žena na tržištu rada, među kojima je i pravo na očinski dopust i niz drugih prava vezanog uz roditeljski dopust. Da je takve promjene nužno uvesti smatra i naše ministarstvo, no u ovoj procjeni učinaka kaže kako ni te mjere neće biti dio prvih planiranih zakonskih izmjena.
Pojašnjavaju kako se zbog složenosti ove direktive sveobuhvatne izmjene planiraju u kasnijoj fazi, a izmjene čija se procjena učinaka planira odnosit će se prvenstveno na podizanje limita roditeljskih naknada. Budući da, kako smo već konstatirali, nova visina limita u tekstu nije ni izdaleka naznačena, kao ni rokovi u kojima se može očekivati njegovo podizanje, prilično je nejasno zašto je ovaj prijedlog procjene učinaka uopće pušten u javno savjetovanje, osim ako je riječ o potrebi Vlade da bez ikakve pripreme pokuša pokazati odlučnost u provedbi zacrtanih reformskih planova.
