Fakulteti više nisu u blokadi, ali problem kako ukinuti školarine i financirati fakultete time nije nestao. Prema analizi prof. Petra Filipića sa splitskog Ekonomskog fakulteta, a koju su ovih dana dobili svi rektori hrvatskih sveučilišta s radnim nacrtom novog Zakona o sveučilištima, želja studenata filozofskih fakulteta da svi od iduće godine studiraju za 0 kuna državu bi stajala 256 milijuna kuna. Toliki je današnji prihod fakulteta od studentskih školarina.

Penaliziranje nije dobro!
Ima i jeftinija varijanta! A to je da od iduće godine besplatno studiraju samo brucoši. Takav model stoji podnošljivih 117 milijuna kuna. Filipić predlaže i da redoviti student koji ne položi sve upisane ispite u idućoj godini plaća ECTS-bodove, ili penale, za ispite koje mora ponovno odslušati.

Taj isti prijedlog prošli je tjedan došao u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i od Povjerenstva za izradu prijedloga zakonskog okvira promjena u visokoškolskom obrazovanju kojemu je na čelu prof. Žarko Puhovski. I već je naišao na protivnike.

– Bilo kakvo penaliziranje studenata pogrešno je. Smatramo da je prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje prema kojemu svaki student u startu dobiva potporu na četiri ili sedam godina, najbolji, ovisno o tome koliko studij traje i tom se potporom koristi. Uvjet je da u prvoj godini student skupi najmanje 18 ECTS-bodova. Ali zato iduće godine mora skupiti 56 bodova – kaže Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci.

Ovim načinom, dodaje, studenti bi sami sebi određivali ritam studiranja. No bez obzira na to koji će model ukidanja školarina MZOŠ i sveučilišta prihvatiti ostat će im još jedan problem – odrediti model kojim bi se fakultetima kompenziralo smanjenje prihoda ukidanjem školarina. Prema analizi prof. Filipića, tri su načina da se ovaj problem riješi.

Prvi je da se dodatna sredstva nađu u proračunu, odnosno da se građane još jednom lupi po džepu. Drugi je način da se “maznu” sredstva u proračunu osigurana za, primjerice, vojsku, zdravstvo, kulturu, a treći je način preraspodjela sredstava unutar proračuna MZOŠ-a.

Smanjiti standard
Prostora, smatraju mnogi, ima. Zna se da MZOŠ samo za studentski standard, a to znači za prehranu, smještaj, prijevoz... izdvaja više od 500 milijuna kuna. Primjer nam mogu biti i zemlje Europske unije koje izdvajaju veći postotak BDP-a po stanovniku za visoko školstvo od nas i u kojima se smanjivanjem školarine smanjuje obujam subvencija. Profesor Filipić, usporedbe radi, čak je izračunao kako bi bilo dovoljno ukinuti državnu subvenciju studentima za jedan obrok u danu u menzama za ukidanje školarina svim studentima u idućoj akademskoj godini.

Osim toga, navodi Filipić u svojoj analizi, država bi mogla preispitati svoju odluku da i studenti privatnih fakulteta na kojima je školarina i po 40 tisuća kuna uživaju sve proračunske subvencije kao i njihove kolege s javnih fakulteta. Možda se taj novac, analizira Filipić, može upotrijebiti kao kompenzacija državnim fakultetima pri ukidanju školarina.

35

Akrap za Večernji list

Europa ima šansu dobiti novog velikog lidera. On bi mogao Trumpu pomrsiti planove

52

Svjedočanstvo bivšeg časnika

Ruski dezerter otkrio tajne o Putinovoj nuklearnoj bazi: 'Bili smo spremni izvršiti udar, a tamo vas stalno šalju na detektor laži'

Video sadržaj

53

SASLUŠANA HRSTIĆ

VIDEO Grmoja izazvao kaos u Saboru: 'Plenkoviću vi ste glava koruptivne hobotnice, ja ću je odrezati'

Povezanost počinje gdje prepreke nestaju

Filipinka Arcely za svoju je obitelj odabrala Hrvatsku: 'Pronašli smo svoje mjesto u zajednici'

Uspješna priča poduzetnika

Od studentske ideje do utjecajnog portala: 'Nije bilo bogatih roditelja, nego “ajmo pa kud puklo”

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura