Novi zakon o upravljanju zgradama krajem prošlog je tjedna u prvom čitanju podržalo više od 100 saborskih zastupnika, ali sada polako nailazi na otpor gradonačelnika u zagrebačkom prstenu, koji se boje da će neka rješenja od njihovih sredina napraviti geta za strane radnike.
Porast ksenofobije
Po tom će zakonu, naime, oni koji svoje stanove daju u kratkoročni najam ili najam za radnike za to morati dobiti suglasnost najmanje 80 posto suvlasnika zgrade. Iako se to u zakonu izrijekom ne spominje, jasno je da mu je intencija dijelom stati na kraj upravo trpanju velikog broja stranih radnika u stanove, tim više što se propisuje kako u jednom stanu može biti najviše četvero punoljetnih podstanara koji međusobno nisu u srodstvu. Vlada očekuje da će ovakvo rješenje otkloniti negativne efekte kratkoročnog najma ili najma za radnike na kvalitetu života sustanara u zgradama, no Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela, pita što će biti s kvalitetom života u njegovu gradu i drugim sredinama u blizini velikih gradova.
Panian, naime, upozorava kako bi ovo rješenje moglo strane radnike iz gradskih središta usmjeriti na predgrađa i sredine u okolici velikih gradova, zato što se ne propisuju nikakvi uvjeti za smještaj radnika u privatnim kućama. S druge strane, u manjim se sredinama, kaže, ljudi međusobno poznaju i vlasnicima u stanovima nije toliko jednostavno odbiti susjeda kada zatraži dopuštenje da svoj stan dâ u kratkoročni najam ili ga iznajmi za smještaj stranih radnika.
– Svjesni smo da su strani radnici stvarnost i da su nam potrebni, no u Hrvatskoj je na djelu netransparentan uvoz radnika, bez postavljanja bilo kakvih zahtjeva u smislu poznavanja hrvatskoj jezika, kvalifikacija ili zdravstvenog pregleda. Ako se sada odjednom u manje sredine oko Zagreba smjesti 20 ili 30 tisuća stranaca bez da se vodi briga o njihovoj integraciji, sasvim je sigurno da ćemo teško objasniti ljudima što se događa – govori ovaj gradonačelnik, uvjeren da bi takva getoizacija stranih radnika vodila u porast ksenofobije.
POVEZANI ČLANCI:
Da bojazan gradonačelnika nije bez temelja uvjeren je i Tado Jurić, profesor demografije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, odnedavno i posebni savjetnik ministra demografije Ivana Šipića. Jurić također upozorava kako zakon koji je imao intenciju poboljšati kvalitetu života u stambenim zgradama nije uzeo u obzir sve moguće implikacije predloženih rješenja.
– Glavna posljedica ovog zakona bit će upravo to da će strane radnike gurnuti na periferije gradova. U kvartovima poput Lučkog ili Dubrave i sredinama oko Zagreba vrlo bi lako mogla nastati geta, a getoizacija je najveći remetilački faktor za integraciju – kaže Jurić, koji jedino rješenje za ovaj problem vidi u usporavanju tempa uvoza stranih radnika.
– Apsorpcijski je kapacitet jednog društva, ako se želi kvalitetna integracija stranih radnika, oko 10 posto, a Hrvatska je već sada iznad tog broja. Službene brojke govore da je svaki deseti radnik stranac, no one obuhvaćaju samo one koji su zatražili prebivalište, dakle one koji su ovdje dulje od godine dana, dok ove evidencije ne bilježe strane radnike koji su prijavili boravište – tumači Jurić. A takav tempo uvoza stranih radnika ne ostavlja, kaže, vremena da se poduzmu ozbiljni integracijski koraci.
Ovaj demograf zbog toga predlaže uvođenje integracijskog fonda u koji bi poslodavci uplaćivali određenu svotu za zapošljavanje stranih radnika što bi, uvjeren je, s jedne strane destimuliralo uvoz, a s druge bi se strane iz tog fonda mogli financirati programi za integraciju. Uz to, Tadić spominje i druga rješenja za usporavanje uvoza strane radne snage koja su neke zemlje već primijenile, poput neoporezivog drugog dohotka za "mini-job" u Njemačkoj.
Isto propisati i za kuće
Rješenja iz nekih drugih zemalja ovaj demograf spominje i kad je riječ o opasnosti od getoizacije stranih radnika pa navodi primjer Danske, koja je odredila maksimalni broj stranaca koji mogu biti useljeni u pojedine kvartove ili naselja. A što se tiče novog zakona o upravljanju zgradama, smatra kako bi Vlada prije konačnog čitanja trebala razmisliti da i za najam u privatnim kućama propiše uvjete poput onih koje je predvidjela za zgrade. Primjerice da se traži suglasnost prvih susjeda ako se kuću želi unajmiti za smještaj radnika.
>> FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će hrvatski gradovi izgledati za 100 godina. Rezultati su fascinantni
