Odvojeno prikupljanje i naplata otpada po količini od srijede postalo je obvezno u cijeloj Hrvatskoj, nakon što je stupila na snagu Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom. Jedinice lokalne samouprave (JLS) imaju sad rok od tri mjeseca da donesu odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada. Dosad nijedan grad i općina nisu donijeli tu odluku.
Nepoštovanje uredbe
U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kažu da su Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom jasno propisane obveze JLS-a i rokovi njihova izvršenja te da su prekršajne odredbe koje se odnose na nepoštovanje Uredbe propisane Zakonom o održivu gospodarenju otpadom. A prema tim prekršajnim odredbama, grad ili općina koja ne ispoštuje odredbe Uredbe kaznit će se novčanom kaznom od 100.000 do 800.000 kuna, a kazne su za gradonačelnika ili načelnika od 30.000 do 70.000 kuna. A kad gradovi i općine donesu odluke o naplati odvoza smeća po volumenu i omoguće građanima odvojeno prikupljanje otpada, odredit će i ugovorne kazne za one koji ne poštuju novi sustav.
Svaka jedinica lokalne samouprave odredit će visinu tih kazna, koje bi, bude li se lokalna samouprava ugledala u praksu uprava drugih gradova u Europi, mogle biti poprilično visoke. Tako u Ljubljani, koja bi mogla biti primjer svima u odvojenom prikupljanju otpada, kazna za onoga tko ne sudjeluje u sustavu prikupljanja smeća iznosi 800 eura. Isti iznos platit će i onaj tko nepropisno prikuplja komunalni otpad te nepropisno zbrinjava opasni otpad.
Kazna je za ilegalno odlaganje otpada također 800 eura. Ako netko zapriječi prilaz kamionu do spremnika, platit će kaznu od 200 eura, a ako ne očisti snijeg sa spremnika ili kontejnera, kazna je 40 eura. Onaj tko pomiješa biorazgradivi s ostalim komunalnim otpadom platit će 200 eura kazne. Odlaganje otpada uz kontejner u Ljubljani je vrlo skupo – kazna za to je 800 eura.
Obrada i recikliranje
No osim što će građanima, općinama i gradovima prijetiti kazne zbog smeća, i hrvatska bi država mogla plaćati penale ne ispuni li obveze u zbrinjavanju otpada koje je preuzela pristupanjem Europskoj uniji, a koje, prema sadašnjem stanju, sigurno neće na vrijeme ispuniti.
Primjerice, do 2020. godine 50 posto komunalnog otpada u RH mora biti pripremljeno za ponovnu obradu i recikliranje, a trenutačno smo na 18 posto. Stoga nam je vrlo izvjesna sudbina zemalja kojima je Sud pravde EU odredio penale zbog otpada. Italija je, primjerice, zbog nepropisnog skladištenja i uništavanja otpada kažnjena s 40 milijuna eura jednokratno plus 42,8 milijuna eura svakih šest mjeseci dok ne ispuni obveze. Poljska plaća 67.314 eura dnevno jer nije ispoštovala svoje obveze u zbrinjavanju otpada.
VIDEO Pogledajte prvi Cat Caffe u Hrvatskoj:
Bandić je još u svibnju obečao kompostere za one koji su ih u mogučnosti imati, ali od svega 0 bodova