Iako imamo jedno od najmanjih poreznih opterećenja na rad u EU, u ovoj godini ići će se ka pravednijem poreznom opterećenju, od rada ka oporezivanju imovine – najavio je ministar financija Marko Primorac odgovarajući na pitanja novinara na 6. poreznoj konferenciji u organizaciji konzultantske kuće Deloitte pod nazivom „Porezna politika u uvjetima energetske krize i inflacije“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na pitanje najavljuje li to porez na nekretnine, odgovorio je:
- Ne. Još ne.
Logičan odgovor, s obzirom da smo u predizbornoj godini. Nijedna vlada to ne bi učinila neposredno prije izbora. Ministar se referirao na konstantne kritike poreznog opterećenja dohotka argumentirajući kako smo, po ukupnom prosječnom poreznom opterećenju rada, na 28 posto, a prosjek EU je 38 posto.
- To moramo demistificirati, zbog različitih osobnih odbitaka teško je usporediti s ostalima. Smatram da i dalje trebamo rasterećivati porezno opterećenje rada, ali moramo imati prioritete – poručio je ministar koji je na pitanja novinara komentirao i sustavne inspekcije koje od početka godine kažnjavaju trgovce zbog „zaokruživanja“ cijena u eurima pa i kad su posrijedi zanemarivi iznosi poput 4 ili 6 centi.
- Cilj države nije ubrati novac i puniti proračun, nego sankcionirati nepoštene poslovne prakse, kako je i zakonom propisano. Ne ratujemo s trgovcima, pokušali smo spriječiti neopravdana poskupljenja. Na kraju krajeva, sve je to propisano zakonima o uvođenju eura i zaštiti potrošača, i sitno zaokruživanje je nepoštena poslovna praksa – ustvrdio je Primorac opovrgavajući da se provodi porezni presing.
Napomenuo je kako je to instrument koji djeluje korektivno, ali i preventivno - poruka svima koji su htjeli iskoristiti ovu situaciju, privremeno smanjenu sposobnost potrošača da objektivno vrednuju cijene u eurima, u odnosu na cijene u kunama. Na pitanje što ako te sankcije padnu na sudu, rekao je kako nije pravni stručnjak, ali da postoje službe koje Vlada itekako koristi i koje su involvirane u donošenje njezinih odluka i strukturiranje bilo kakvih prijedloga, da su s tim stručnjacima razgovarali i oni ne vide tu ništa sporno. U izlaganju o poreznom sustavu kojim je otvorio konferenciju, ministar financija istaknuo je da u strukturi poreznog opterećenja imamo najviše potrošnih poreza te takvom orijentacijom poreznog sustava dio poreznog opterećenja izvozimo, prenosimo na strane državljane koji tijekom turističke sezone troše kod nas.
- Duboko sam uvjeren da je ovakva struktura dobra jer alternativa je to opterećenje prenijeti na dohodak – smatra ministar.
Najavljujući porezne izmjene, otkrio je da se, između ostaloga, razgovara i o PDV-u na napojnice.
- Odlučili smo to riješiti ove godine, cilj je uvođenje mogućnosti da se uz plaćanje karticom može posebno iskazati i stavka napojnice i da se to adekvatno porezno tretira. To je bitno našim ugostiteljima, posebno tijekom ljetne sezone.
Prihodi od dodatnog poreza na dobit, ekstra poreza, koje procjenjuje na oko 600 milijuna eura bit će, kaže, mahom korišteni za dotacije osobama s najnižim prihodima. Istaknuo je da iako nisu pompozno najavljivali neke porezne izmjene, novi krug porezne reforme, Ministarstvo financija i dalje radi na nizu stavki.
- Neću reći, naravno, da porezna politika ne utječe na cijene, to bi bilo iracionalno. Ali kriviti je za cijene je trivijaliziranje i preuranjeno donošenje zaključaka – rekao je Primorac te kao primjer naveo tvrdnje da je u Sloveniji zbog nižeg PDV-a cijena jeftinija, iako je u Hrvatskoj na niz prehrambenih proizvoda niži PDV nego u Sloveniji.
Primorac najavljuje i izradu interaktivnog portala koji bi uspoređivao konkurentnost hrvatskog poreznog sustava s ostalim zemljama.
- Ono na što bih volio staviti poseban naglasak, što me je dočekalo, je lista poreznih dužnika. Otkrio sam da nema puno prostora za pomake. Šokirala me ljetos afera „mega direktor“ koji ima 300 i nešto tvrtki na deset kvadrata… Nije sporno da ima više tvrtki, no na listi poreznih dužnika su i te tvrtke, a kako je moguće osnovati tvrtku ako ste porezni dužnik? U razgovoru s ministrom Malenicom shvatio sam da je dovoljno dati izjavu kod poreznog bilježnika da niste porezni dužnik kako biste osnovali tvrtku. Izmjenama zakona nadam se da ćemo uskoro i to riješiti – najavio je ministar.
Kad su posrijedi zastare i otpisi poreznog duga, mislio je da mogu i oni nešto detaljnije uraditi kao Porezna uprava, jer većinu dugova koje otpisuju, otpisuju zbog zastare.
- Sporovi o dugu završavaju na upravnim sudovima, opterećenje su ljudima koji nisu verzirani, takvi postupci duže traju. Što možemo? Ne možemo raditi presing na sudski sustav. Ali možemo u suradnji s ministrom Malenicom dogovoriti da se u okviru tih sudova ustroje posebni odjeli za poreze ili financije koji će brže rješavati takve postupke – kaže Primorac.
Bivši ministar financija Zdravko Marić koji je sudjelovao u panel raspravi „Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti“ napravio je presjek poreznih promjena koje je on napravio kao ministar:
- Kad su krenuli prvi porezni efekti porezne reforme na koju smo se odlučili 2016. nismo se mogli zaustaviti, iako svjesni da kršimo neke postulate, recimo onaj da su dobri porezi stari porezi – prokomentirao je Marić koji također brani tezu o tome da nismo najgori po opterećenju rada.
- Po opterećenju rada socijalnim i zdravstvenim doprinosima negdje smo u sredini, nismo na vrhu. Kad je posrijedi oporezivanje imovine, uz oporezivanje kuća za odmor imamo i komunalnu naknadu koja je relikt prošlosti, intencija nam je bila da se napravi unapređenje komunalne naknade u porez na nekretnine. Dogodio bi se nulti efekt gdje bi većina građana plaćala manje, vrlo mali broj više, što bi išlo lokalnim upravama. Taj je prijedlog izglasan pa povučen, nismo uspjeli to provesti – podsjetio je Marić.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, koji je već izjavljivao da porezno treba rasteretiti rad, sad je govorio o dodatnom porezu na dobit za koji kaže da uvodi selektivni tretman.
- Ne možemo gledati isključivo računovodstveni tijek dobiti, dio firmi aktivno investira i zadnjih su godina nekoliko puta više investirale u odnosu na računovodstvenu dobit, na račun investicija podcjenjivale su dobit. To ne možemo nazivati ekstra dobiti u tržišnoj ekonomiji. Najviše će ići na teret tih firmi koje su najviše investirale, one su najviše kažnjene. To su izvoznici, najsvjetliji dio hrvatske ekonomije koji vuče. Time dodatno pogoršavate konkurentnost naših izvoznika – rekao je Stojić i dodao da je Hrvatskoj potrebno dodatno porezno rasterećenje, a prostor vidi u tome da je hrvatski proračun došao u suficit u prošloj godini što kreira prostor da se rasterećenje i provede.
Slavko Ledić, predsjednik uprave Kraša istaknuo je da ćemo cijene koje smo imali prije godinu dana teško imati u nekom narednom periodu.
- Relativno su se stabilizirale, blago na burzama neke padaju, ali neke koje bi mogle pasti jer su nerealno rasle, recimo ambalaža, još ne idu dolje. Što se tiče poreza, s baze poslodavca mislim da se može razgovarati o osobnom odbitku, a porez na dobit bitno je manji u BiH. Bilo bi dobro i da je u poreznom sustavu sve sigurno, a ne dvosmisleno – kaže Ledić.
Vlado Lalić, odvjetnik i porezni savjetnik, upozorio je na neujednačenost prakse poreznih tijela i česte izmjene poreza, na to mu se žale klijenti.
- A oni koji ekstra porez smatraju diskriminatornim pripremaju se i za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti – najavio je odvjetnik.
VIDEO: Procurile poruke Josipe Rimac i Gabrijele Žalac: 'Sutra ćemo dogovoriti s AP'
Izgleda da poreznu politiku kod nas kreiraju "slijepci" jer dovoljno je provesti se po obali i vidjeli bi tolike građevine u kojima ne stanuje nitko većim dijelom godine ali u ljetnim mjesecima sve krcato turistima i onda se zapitati koliko plaćaju iznajmljivači apartmana u vidu poreza na iznose koje ubiru u kešu, znam da je to sića prema onome što su naplatili od ino gostiju, sigurno ne prelazi 5%.Zatim gradnja apartmana na obali je u velikom zamahu i ne gradi se ispod tri etaže i to zgrade nagurane blizu jedna do druge gotovo na gotovo 90% gradilišta i sada sve to s važećim građevinskim dozvolama. Pitanje je i zna li naša porezna uprava s kojim sredstvima investitori grade takve grandiozne apartmane i koliko je u njima porijeklo novca siva i crna ekonomija, drugim riječima oprana lova legalizirana na ovaj način.Niti jedna vlada ne želi se uplesti u nekretinski porez jer se boji gubitka izbora i tako betonizacija obale ide dalje pod okriljem turizma i prihoda od PDV-a.Zašto se kod nas suštinska pitanja uvijek ostavljaju sa strane u strahu od slijedećih izbora?