I dok neki gradovi pročišćivač otpadnih voda tek grade, Karlovac i Duga Resa imaju ga već 12 godina. Karlovački je pročišćivač prvi komunalni projekt te vrste financiran sredstvima EU, točnije kroz pretpristupni fond ISPA. Ugovor je potpisan 2004., a pročišćivač je u funkciji od 2011. godine.
– Pokazali smo da imamo kvalitetne ljude u Karlovcu, a istaknuo bih i one koji su zaslužni za to s pozicije gradonačelnika: Božidara Johu, Miru Škrgatića i Damira Jelića. Pročišćivač sada dograđujemo aktualnim projektom aglomeracije, gradnje i rekonstrukcije vodovodne i čak 65 kilometara nove kanalizacijske mreže, koje s pročišćivačem jamče čiste rijeke i gospodarski razvoj. Sagrađeno je i postrojenje za solarno sušenje mulja i imamo jako dobre rezultate. Mulj se isušuje sunčevom energijom te toplinskom iz bioplinskog postrojenja. Tako ćemo dobiti četiri puta manji volumen mulja – kazala je Katarina Malenica, direktorica karlovačkog Vodovoda i kanalizacije.
Dario Štefanac, voditelj Odjela za pročišćavanje otpadnih voda u ViK-u, dodao je da je pročišćivač otpadnih voda Karlovca i Duge Rese prvi uređaj trećeg stupnja s anaerobnom digestijom u Hrvatskoj.
POVEZANI ČLANCI:
– Razvijamo priču s muljem, a imamo i računalno upravljanje biološkim procesima pa sada računalo pročišćava otpadnu vodu, što je lakše i efikasnije, a štedi se i na potrošnji električne energije. Prvi solarno sušimo mulj podnim grijanjem upravo zato što imamo bioplinsko postrojenje i višak toplinske energije u bilo koje doba možemo preusmjeriti na sušenje mulja. Spremna je i dokumentacija za proizvodnju električne energije iz energije Sunca, što je ulaganje od 256 tisuća eura koje će donijeti 20 posto uštede u godišnjoj potrošnji – dodao je D. Štefanac. Kazao je i da je u 12 godina ukupno izvučeno 22.000 tona mulja, pročišćeno je više od 77 milijuna m3 otpadne vode, na mehaničkom predtretmanu uređaja izvučeno je više od 1500 tona krupnog i sitnog otpada te pijeska, što bi sve, da nije uređaja, završilo u rijeci Kupi. Dodatno, izvan uređaja, iz sustava odvodnje u tom razdoblju izvučeno je više od 25.000 tona otpada.
– Stalno radimo na edukaciji građana o tome da se otpad ne baca u kanalizaciju. Nema tko nije bio na uređaju a da nismo ukazivali na taj problem, ali i danas na zaštitnim rešetkama pronalazimo svašta: od vlažnih maramica do šute, a najdrastičniji je primjer bilo cijelo janje. Unatoč edukaciji, dio korisnika i dalje nije ništa naučio – rekao je Štefanac.
Naveo je da će dovršetkom aktualnog projekta aglomeracije biti 10.700 novih korisnika, ali da to pročišćivač može obraditi jer sada djeluje s 50 posto kapaciteta.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
Vrlo pozitivno.Samo me zanima što se radi sa muljem? Što grad radi sa otpadnim muljem nije napisano.Kada bi mogao poslužiti kao gnojivo u poljoprivredi to bi bila prava ušteda .Ali za otklanjanje teških metala iz mulja treba dodatna tehnologija.