Koji jezik govoriš?

Pročitala 8775 malih oglasa u Večernjaku i spremila – magisterij

budimir
11.05.2010.
u 16:05

U oglasima objavljenim od 2004. do 2006. godine otkrila je da su poslodavci čak u njih dvije trećine kao uvjet za dobivanje posao s višom ili viskom stručnom spremom tražili poznavanje nekog stranog jezika.

U četiri godine, od 2004. do 2008., profesorica njemačkog jezika u požeškoj Ekonomskoj školi Martina Budimir pažljivo je pročitala čak 8775 oglasa u Večernjem listu, a koji su joj poslužili za pisanje magistarskog rada.

Uvjet za posao

– Zanimalo me je zapravo koliko je u tim oglasima kao uvjet za neko radno mjesto traženo poznavanje jednog ili više stranih jezika. Nisam uzimala u obzir radna mjesta koja su se tražila u školama nego ona u privredi, zdravstvu, upravi i turizmu – objasnila je mr. Budimir.

U oglasima objavljenim od 2004. do 2006. godine otkrila je da su poslodavci čak u njih dvije trećine kao uvjet za dobivanje posao s višom ili viskom stručnom spremom tražili poznavanje nekoga stranog jezika. U razdoblju od 2006. do 2008. godine potražnja za radnim mjestima s poznavanjem jezika iznosio je 38 posto.

– U prosjeku zadnjih pet godina interes poslodavaca za djelatnicima za koje se tražilo poznavanje stranih jezika opalo je za 50 posto – otkrila je profesorica Budimir.

Istraživanje u Večernjem listu pokazalo je, dodala je, da s godinama raste broj jezika koji se traže. Osim engleskog koji se najviše traži, zatim njemačkog i talijanskog, u Hrvatskoj su se 2004. godine tražili djelatnici koji govore još devet stranih jezika. Već iduće godine traženo je poznavanje 20 stranih jezika, a 2006. čak dvostruko više, 40.

Jezična barijera

Među ostalima uvjet za dobivanje posla bilo je tako poznavanje nizozemskog, kineskog, albanskog, rumunjskog, bugarskog pa i romskog. U zadnje dvije godine, kaže, opada broj svjetskih jezika koji se traži uz određena zanimanja.

– Prema dostupnim podacima na tržištu postoji manjak ljudi sa znanjem stranih jezika za zanimanja za koja je potrebna visoka stručna sprema. S druge strane imamo veći broj osoba s osnovnom ili srednjom školom na tržištu rada koje znaju njemački jezik od trenutačne potražnje – objasnila je mr. Budimir koja smatra da je bio dobar potez uvođenje učenja dva strana jezika u osnovnoj školi, ali je šteta što se s takvom praksom nije nastavilo i u srednjoj školi gdje je obveza učenja dva strana jezika rijetka.

Ključne riječi

Komentara 2

SI
sikert
08:35 12.05.2010.

E, Martina sada kad si se toliko nasjedila i načitala glupih oglasa i od toga napravila magisterij (svašta) bio bi red da se pozabaviš još važnijom stvari u svom životu (osim da završiš što višu školu da bi mogla što manje raditi i biti više plaćena za taj nerad) a to je tvoje zdravlje tj. taj silni višak kila na tebi jer koliko vidim pom tvojim godinama mlada si da bi se tako opustila i dozvolila svojim vlastitim ustima da ti upropaste zdravlje jedući. Šta misliš kako ćeš izgledati za deset godina?

Avatar sebastian
sebastian
15:40 14.05.2010.

Ja mislim da su uvjeti za zaposljavanje nekoga bez veze, pa kakva je to zemlja gdje se treba na svakome radnom mjestu 2 jezika, pa onda bi bilo u Hrvatskoj blagostanje, ali je to obratno....samo gluposti od tih tvrtki koji traze radnika... Svi kraci hobotnice vode prema vladi pa nece biti ucinkovite borbe protiv korupcije dok se ne promjeni vlast kompletno !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije