Iako je prošlo više od četvrt stoljeća od atentata na papu Ivana Pavla
II. na Trgu sv. Petra, u kojem je teško ranjen, pozadina toga čina
ostaje nepoznata. O tome da su u atentat umiješane tajne službe bivšeg
Sovjetskog Saveza i zemalja Varšavskog pakta još nema neoborivog dokaza
premda dokumenti iz nekih arhiva, otvorenih nakon pada komunizma,
posebice istočnonjemačke tajne službe Stasi, govore o velikoj
dezinformacijskoj kampanji poslije atentata na Ivana Pavla II.
Poljski institut za nacionalno sjećanje (IPN), tijelo koje se bavi
zločinima iz vremena komunizma, pokrenuo je prošle godine istragu
pozadine atentata na papu, s obzirom na to da istraga provedena
osamdesetih godina u Italiji nije dala rezultate.
Novi zaplet u otkrivanju pozadine atentata na Ivana Pavla II. dogodio
se ovaj tjedan objavljivanjem svjedočenja bivšeg agenta poljskih vojnih
tajnih službi. Izjave bivšeg visokog časnika i tajnog agenta, do kojih
su došli novinari poljskog tjednika "Wprost", mogle bi se pokazati
presudnima u istrazi o atentatu prije 26 godina.
Bivši časnik (ime nije objavljeno zbog tijeka istrage) potvrđuje da su
poljske tajne službe znale da se planira atentat na Ivana Pavla II.
nekoliko tjedana prije 13. svibnja 1981., a nekoliko godina nakon
atentata sâm poljski časnik obavijestio je talijanske tajne
službe da poljske tajne službe nisu reagirale. Bitnu ulogu u cijelom
slučaju, prema riječima poljskog časnika, odigrao je general Giuseppe
Cucchi, sadašnji bliski suradnik talijanskog premijera Romana Prodija.
Prije pucanja
O planovima turske terorističke organizacije "Sivi vukovi", čiji je
član bio i atentator Ali Agca, vojna obavještajna služba komunističke
Poljske znala je prije nego što je atentat izveden.
Depeša s takvim informacijama došla je nekoliko tjedana prije
samog atentata tvrdi višegodišnji časnik poljskih vojnih
obavještajnih službi. Informacije o atentatu u Varšavu su početkom
1981. godine stigle od njihova agenta iz arapskih zemalja, a
najvjerojatnije iz Damaska. Kako tvrdi poljski tjednik, dokumenti iz
komunističkih arhiva potvrđuju vjerodostojnost svjedoka koji je prije
atentata na Ivana Pavla II. radio na analizi informacija iz
socijalističkih i arapskih zemalja. Poljski časnik dobivene informacije
šalje svome šefu Karolu Szelagu, koji sada iz zdravstvenih razloga
odbija razgovor o prošlosti.
Nakon atentata, depeša iz arapskih zemalja nestaje iz dokumentacije u
Varšavi, tvrdi poljski časnik, te počinje brisanje tragova te
informacije. Časnici vojne obavještajne službe koji su znali za
informaciju naglo su bili premješteni na druga radna mjesta ili poslani
za vojne ataše izvan Poljske. Četiri godine poslije, 1985., bivši
poljski agent i svjedok u istrazi o atentatu na papu odlazi na mjesto
vojnog atašea u Kairo.
Tamo je poljski vojni časnik odlučio o depeši iz 1981. godine, koja mu
nije davala mira, informirati predstavnike NATO-a. Upoznao je tada
talijanskog vojnog atašea u Kairu, pukovnika Giuseppea Cucchija, te mu
na tajnom sastanku u talijanskom veleposlanstvu prenio informaciju o
sadržaju depeše i tajnim planovima o atentatu. Tijekom sastanka
pukovnik Cuchhi više je puta napuštao ured u kojem su razgovarali.
Poljak je uvjeren da je razgovor bio sniman.
Cucchi je poslije obavljao visoke funcije u NATO-u, a dolaskom
Romana Prodija na mjesto premijera, postavljen je na čelo Izvršnog
vijeća za koordinaciju talijanskih tajnih službi.
Bivši poljski časnik vojnih tajnih službi, a sada svjedok u slučaju
istrage o atentatu na papu, ne zna jesu li tajne službe Varšavskog
pakta doznale za sastanak s Talijanom u Kairu, ali on je nakon dva
mjeseca vraćen u Varšavu i protiv njega je pokrenut disciplinarni
postupak, a nedugo zatim izbačen je iz vojnih obavještajnih službi. O
"tajnoj" depeši o atentatu na papu pokušao je 1992. godine, poslije
pada komunizma, obavijestiti šefa poljskih tajnih službi generala
Boleslava Izydorczika. Nakon toga netko mu je provalio u stan i pokrao
sve diskete.
Generalov odgovor
Poljski dnevnik "Wprost" tvrdi kako bi sada talijanski general Cucchi
"mogao imati ključ objašnjenja uloge tajnih službi bivšeg istočnog
bloka u atentatu na Ivana Pavla II." Na pitanje o sastanku s Poljakom u
Kairu 1986., talijanski general odgovara: "Ni meni, a ni drugima, nije
prikladno slanje elektroničkom poštom odgovora na pitanje koje se
odnosi na prošlost pukovnika (piše prezime Poljaka), vremenski davne
epizode u mom životu, koje se sjećam jako dobro", piše poljski tjednik.
Istražni odjel poljskog Instituta za nacionalno sjećanje, koji je
obnovio istražni proces o atentatu na Ivana Pavla II. i umiješanosti
poljskih tajnih službi, potvrdio je da se saslušava tajni svjedok te da
čekaju pravnu pomoć iz Italije, odnosno materijale istražne komisije iz
"slučaja Mitrohin" koji je istraživao talijanski parlament.
Novi zaplet u otkrivanju pozadine pokušaja ubojstva Ivana Pavla II. godine 1981.