S prof. dr. Nenadom Zakošekom, politologom, bivšim dekanom zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, razgovarali smo o aktualnoj političkoj situaciji. Kako je i predsjednik Vijeća GONG-a, komentirao je moguće reduciranje liberalnih tekovina demokracije i odnos vladajućih prema udrugama:
Govori se da se na udruge troši javni novac, ali glavnina sredstava dolazi iz drugih izvora, uključujući i EU projekte. To su deseci i stotine radnih mjesta, najčešće za mlade, koji rade korisne stvari za društvo. Ministar Hasanbegović najavio je da kani financirati ponajprije institucionalnu kulturu, no tu ima najviše zloupotreba i bacanja proračunskog novca.
Treba se nadati da nova Vlada neće slijediti Orbana u odnosu prema civilnom društvu. Orban tretira građanske udruge kao neprijatelje države koje financiraju stranci. Treba upozoriti i na razliku između pozicije Orbana i Karamarka: prvi je na izborima dobio 45% glasova i osvojio dvotrećinsku većinu, a drugi malo više od trećine glasova i tek s Mostom i partnerima ima tijesnu većinu. Hrvatski birači nisu dali mandat Karamarku za orbanovsko ograničavanje građanskih sloboda.
Tko god bio na vlasti, građani godinama imaju najniže povjerenje u Sabor, Vladu i stranke?
To je posljedica percepcije koju građani imaju o političkim elitama – da prije svega vode računa o vlastitim interesima. Građani temeljem toga zaključuju da, primjerice, političke veze i članstvo u strankama može biti korisno. Zato Hrvatska ima jedan od najviših postotaka građana koji su članovi stranaka, oko 11%, dok ih samo 5% izjavljuje da vjeruje strankama. To je loše jer se nitko ne bavi politikom radi općeg dobra.
Ugrožavaju li premijeru autoritet više predsjednica i Karamarko nego SDP?
Ova Vlada je eksperiment s nestranačkim premijerom, tehnokratom, koji ne poznaje dobro hrvatsko društvo ni politiku, i s koalicijskim partnerima od kojih svaki ima svoju političku agendu. Razumljiva je premijerova želja da se fokusira na ekonomske pa niz tzv. političkih i svjetonazorskih tema prepušta partnerima. No, to ne može funkcionirati na dulji rok. Ne može premijer funkcionirati kao ministar financija, mora izgraditi autoritet na svim područjima.
Čeka se proračun, što očekujete?
Moj je dojam da premijer Orešković želi implementirati preporuke Europske unije koja traži fiskalnu konsolidaciju. Zasad mu nije lako. On nema izbornu legitimaciju, nema nijednu stranku iza sebe, nego ovisi o dogovoru koalicijskih partnera. Njegova je glavna šansa da izgradi politički autoritet ako pokrene investicije, smanji deficit, potakne ekonomski rast i zapošljavanje. Mislim da su ga građani dočekali sa simpatijama i da uspješnom ekonomskom i fiskalnom politikom može ojačati svoj položaj.
Bruna Esih vas je optužila da ste je na obrani nacrta magistarskog rada doveli do suza govoreći joj da je ideologizirana i indoktrinirana?
Ne razumijem u čemu je javni interes za tu temu. Riječ je o uobičajenoj akademskoj proceduri kritičkog vrednovanja nacrta završnih znanstvenih radova. Siguran sam da moji brojni bivši studenti mogu potvrditi da u tim postupcima uvijek iznosim stručne, a ne političke ili ideološke argumente.
Neki i vama spočitavaju ideologiziranost i da niste bili jednako kritični prema prošloj i ovoj Vladi. Misle na vaš nedavni istup u GONG-u?
Imaju slabo pamćenje. Neka pogledaju HTV-ovu emisiju u povodu 2. godišnjice Milanovićeve Vlade pa će vidjeti da nisam imao zadrške u kritici. A kritika Oreškovićeve Vlade potaknuta je zabrinjavajućim tendencijama na koje je trebalo upozoriti javnost jer dovode u pitanje temeljne demokratske institucije i građanske slobode.
Kakve mogu biti posljedice za zemlju u odnosu prema EU jer nema koordinacije u Vladi i između Vlade i predsjednice?
Mi smo marginalni čimbenik u EU, ali ne budemo li imali jasnu i koordiniranu politiku prema Bruxellesu, još će nas manje uvažavati. Ne vidim jasnu hrvatsku poziciju u odnosu na aktualne probleme EU, na izbjegličku krizu. Nije definirano što su naši najvažniji interesi u EU i koga vidimo kao glavne saveznike. Dobiva se dojam da u toj situaciji predsjednica ima svoje inicijative, npr. o približavanju Višegradskoj skupini ili forsiranje suradnje od Baltika do Jadrana, ali da to nije koordinirano s Vladom.
Mnogi intelektualci ističu da je u javnosti pala razina kritičke misli i da se ideologijom prikrivaju nedostaci javnih politika?
Slažem se. Stranke, a onda ni parlamentarna većina i izvršna vlast nemaju jasne programe, nedostaje im sposobnost za kreiranje koherentnih javnih politika pa se politička utakmica premješta na područje ideologija. Stranke funkcioniraju primarno kao udruženja za servisiranje interesa određenih klijentelističkih skupina, stranačkih članova i vodstva. Nema koordinacija između ministarskih resora. Koordinacija javnih politika jedna je od najvažnijih političkih zadaća u razvijenim demokracijama. U Britaniji ili Njemačkoj time se bave veliki premijerski uredi, a u parlamentima vodstva stranačkih klubova.
>>'Ova je Vlada dovela u pitanje napredak demokratskih institucija'
>>Zakošek: Zbog 'ubij pedera' i Crkva treba pitati gdje se pogriješilo
Fakultet političkih nauka je trebalo zatvoriti kao što je zatvorena Politička škola Josip Broz Tito u Kumrovcu. Svima koji su diplomirali trebalo je omogućiti da doškolovanjem steknu neka znanja i zvanja da se ljudi nisu badava mučili i da mogu zarađivati kruh. Profesorima koji su tamo predavali trebalo je omogućiti da nastave raditi u SDP-u i HNS-u kao stručni kadar. Trebalo je promijeniti vrata, prozore, oličiti i tek onda osnovati Fakultet političkih znanosti sa novim programom i novim kadrovima. Gospodin Zakošek je doktorirao na utopiji i predavao je utopiju. Propalo je sve što je on učio i naučavao. To više nigdje ne egzistira osim u Hrvatskoj. Zato Hrvatska i jest u problemima. Ne smijem reći točno gdje je jer ću ostati bez komentara. Pametni znaju kao što znaju da nam gospodin Zakošek ne bi trebao prodavati pamet i znanje.