Za mnoge najljepši kraj u Hrvatskoj, onaj lički, desetljećima je bio zanemaren, zaobilažen, napuštan. Iako je to moglo biti razlog za mnoga razočaranja, sad se ipak uviđa da je sve to, koliko god u sebi nosilo i neku tugu, imalo i jednu veliku prednost - sve to vrijeme priroda je u ličkom kraju ostala netaknuta jer se njezin iskonski ritam nije remetilo. Priroda je ondje uvijek radila po svom, najbolje. A ono malo ljudi što je tamo živjelo, prirodu je poštovalo, pazeći da ne ugrožavaju i ne uništavaju ono što i njoj i njima služi na čast i divljenje - gorske doline, pašnjake, livade, oranice, brda, planine, stijene, špilje, rijeke, potoke, šume, divlje zvijeri...
No, sad živimo u vremenu kada takvi čisti, netaknuti, samo od prirode oblikovani i od domaćih ljudi čuvani predjeli sve više dobivaju na cijeni, pa to počinje biti i opasnost jer u onih za novcem gramzivih i ličke divote mogu postati dio raznih računica i brzopletih projekata u kojima takvi vide samo svoju korist, ne obazirući se ni na prirodne zakonitosti ni na domaće stanovništvo. Stoga ohrabruje i zadivljuje vijest da postoji grupa istinskih i iskrenih zaljubljenika, rekli bismo i vizionara, koji cijeloj Lici, a posebice jednom njezinu dijelu, žele udahnuti posve novi karakter od kojeg bi dobrobiti imali svi - i oni koji su ondje ostali živjeti, i oni koji će ondje možda poželjeti raditi i živjeti, i oni koji će doći samo kao turistički posjetitelji ili kao istraživači, znanstvenici, a u konačnici i cijela Hrvatska. Oni su svoju viziju, svoju misiju, usmjerili u djelić toga gorštačkog kraja čiju grandioznu kičmu čini Velebit, a nutrine i dubine skrivaju prave dragulje. Jedan od njih su i Cerovačke špilje.
Video - Žene u turizmu: Razgovor s Josipom Jutt Ferlan, Martinom Bienenfeld i Barbarom Mesić
Atraktivan spomenik prirode
I upravo su one, kao neprocjenjiv prirodni fenomen, srž projekta koji od samih špilja i cijelog predjela oko njih želi stvoriti novu, ali promišljenu, osviještenu te savjesno i zdravorazumski, za dobrobit lokalne zajednice, osmišljenu turističku destinaciju, nadograđenu gradnjom u autentični krajolik uklopljenog regionalnog centra izvrsnosti koji bi, s posebno sagrađenim istraživačkim dijelom i laboratorijem, bio na usluzi istraživačima i znanstvenicima.
A cijela ta priča, pod nazivom - Centar izvrsnosti “Cerovačke špilje”, održivo upravljanje prirodnom baštinom i krškim podzemljem - punim bi plućima prodisati trebao za dvije-tri godine. I koliko god sve navedeno djelovalo kao bajka, kada razgovarate s onima koji su sve to zamislili, pa krenuli i u realizaciju, te kada osjetite njihovu posvećenost, žar, silnu volju i energiju, ali i brigu za očuvanje autentičnosti i ljepote toga kraja, onda povjerujete da je i to ličko, cerovačko špiljsko čudo moguće. Valja nam stoga, a i red je, najprije predstaviti tim koji na svojim plećima već dulje vrijeme, kroz sve administrativne i birokratske putešestvije, uspješno nosi ovaj projekt prema konačnom ostvarenju. Čine ga nositelj projekta Javna ustanova Park prirode Velebit (JUPP Velebit) te partneri Zagrebački speleološki savez, Zadarska županija i Javna ustanova za zaštitu prirode Zadarske županije Natura Jadera. No, iskru za nešto tako posebno ipak su prvi upalili – speleolozi.
– Gornja i Donja Cerovačka špilja jedan su od najatraktivnijih geomorfoloških spomenika prirode u Hrvatskoj, uređen za posjetitelje još 1951. Točnije, na jugoistočnom Velebitu, na području Crnopac iznad Gračaca, nalazi se najveći prirodni speleološki objekt u dinarskom kršu, Cerovačke špilje. Vidljive i dostupne dosad su bile Gornja i Donja Cerovačka pećina, no tijekom vremena i Domovinskog rata, ostale su zapuštene. Stoga su hrvatski speleolozi, kao inicijatori ovog projekta, pokrenuli sve ostale partnere da tom jedinstvenom krškom fenomenu vrate i daju značaj kakav i zaslužuje pa je 2010. započeto s razvojem projekta. Pet godina kasnije krenulo se s izradom projektne dokumentacije, što je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U listopadu 2016. projekt je prijavljen na Operativni program konkurentnosti i kohezije 2014.-2020. Evaluacija je trajala od listopada 2016. do travnja prošle godine, i lani 4. travnja, prije točno godinu dana, potpisan je ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU.
Sedam novih turističkih sadržaja
Ukupna je vrijednost projekta 68,5 milijuna kuna, od čega je oko 53 milijuna kuna bespovratnog novca iz fondova EU, a preostali dio novca uz partnere osigurat će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao i Fond za zaštitu okoliša – kaže predsjednik Zagrebačkog speleološkog saveza i povjesničar Stipe Tutiš, na kojeg se odmah vrlo entuzijastično nadovezao arhitekt Roman Šilje pojasnivši koji je smisao i koji su krajnji ciljevi cijelog projekta.
– To su zaštita prirode, odnosno stvaranje novog i boljeg sustava očuvanja prirode i podzemlja, stvaranje nove turističke destinacije, povećanje posjetitelja educiranih o prirodnoj baštini u parkovima prirode za 36%, porast broja posjetitelja Cerovačkim špiljama za 36,5 tisuća posjetitelja, što je gotovo pet puta više nego 2015., zatim povećanje edukacijskog, interpretacijskog i stručno-znanstvenog potencijala PP Velebit, gradnja sedam novih turističkih sadržaja te uspostavljanje dvaju sveobuhvatnih edukacijskih programa sa 17 potprograma prilagođenih raznim tipovima korisnika, razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja i poslovanja JUPP Velebit, dobrobit za lokalnu zajednicu tako da bi se potrošnja povećala s prosječnih 42 kune po posjetitelju na minimalno 115 kuna, te povećanje vlastitih prihoda Ustanove s 800 tisuća kuna u 2015. na 9,3 milijuna kuna do 2023. Došlo bi i do vala novozaposlenih.
Na provedbi samog projekta zaposlilo bi se više od 300 ljudi, a izvan JUPP Velebit otvorilo bi se stotinjak novih radnih mjesta... Sve to dovelo bi do potpune revitalizacije tog kraja. Valja podsjetiti da su Cerovačke špilje i slovenska Postojna nekada imale isti broj posjetitelja, a onda su Cerovačke počele zaostajati i propadati, što je velika, nemjerljiva šteta – naveo je Šilje, a voditeljica stručnog tima i članica HGSS-a te doktorica karstologije (znanosti o kršu) Petra Kovač Konrad dometnula je kako ćemo budućim Centrom izvrsnosti Cerovačke špilje dobiti još jednu novu, u nas prilično unikatnu turističku i avanturističku destinaciju nalik Postojni i Škocjanskim špiljama u Sloveniji.
Hrvatska krška zemlja
– Sve će to pratiti novi turistički sadržaji od ugostiteljstva do proizvodnje lokalne hrane, što znači razvoj agroturizma, a u konačnici bi se u Centru zaposlilo i novih 27 ljudi, od stručnog osoblja i stručnjaka do speleoloških vodiča – dometnuo je speleolog, član HGSS-a i stručni suradnik projekta Dalibor Jirkal. Kada smo upitali što sve podrazumijeva taj projekt, nabrojeni su: gradnja i opremanje Centra za prihvat i informiranje posjetitelja s pješačko-kolnom površinom (na više od tisuću četvornih metara), uređenje vanjskih staza i šetnica od prihvatnog Centra prema Gornjoj i Donjoj Cerovačkoj špilji, što uključuje sanaciju postojećih šetnica u duljini od oko 650 metara uz postavljanje triju cjelina: amfiteatra sa speleo- alpinističkim poligonom, odmorište s opremom za odmor i igru djece te ulaza u obje špilje. Tu je i gradnja pješačkog prijelaza (mosta) preko željezničke pruge Gračac - Knin kod tunela Komac, radi lakšeg i sigurnijeg pristupa Gornjoj Cerovačkoj špilji, a na mostu bi se uredio vidikovac s promatračnicama za ptice i krajolik. Uređenje Cerovačkih špilja podrazumijevalo bi i uređenje cijele špiljske zone u dužini od oko 1300 metara, ugradnju nove rasvjete prilagođene zaštiti i očuvanju špilja, gradnju pješačkih staza, rekonstrukciju mostova i ograda te uređenje ulaznih prostora. Naravno, sve bi to pratili i interpretacijski te edukativni sadržaji (razni drveni panoi, ploče, čelične konstrukcije...) uklopljeni i razmješteni na cijeloj lokaciji.
Video - Turisti promatrali golemi ledenjak pa zamalo stradali
U novom, velikom i posve ostakljenom budućem centru za posjetitelje, uklopljenom u prirodno okruženje, nalazili bi se višenamjenska dvorana s 200 mjesta, interpretacijski centar, café bar, izložbena dvorana, regionalni speleološki referentni centar koji bi uključivao laboratorij i smještajne jedinice za stručnjake i istraživače, uredski prostori, kao i oni za učenje i druženje, prostor za opremu koja će se moći iznajmiti te multimedijski izložbeni prostor na otvorenom. Odmah uz centar planirano je i odmorište s parkiralištem sa stotinjak parkirnih mjesta za automobile i autobuse, informacijski centar i suvenirnica, sanitarije, garderoba za posjetitelje te višenamjenski plato za prodaju i prezentaciju lokalnih proizvoda i suvenira.
– U taj će centar, osim turista, moći doći istraživači, stručnjaci i znanstvenici iz cijelog svijeta, moći će koristiti multifunkcionalni laboratorij, a svi uzorci i rezultati njihovih pronalazaka i istraživanja ostat će pohranjeni u centru. Tu stručno-znanstvenu komponentu želimo zadržati, ali i približiti turistima i svim posjetiteljima, pa i tako što će i krov centra biti prohodan, tako da će se u svakom trenutku moći vidjeti što se u centru događa, pa čak i to što istraživači rade u laboratoriju. Svime time centar će približiti podzemlje kao neprocjenjiv, najvredniji prirodni fenomen koji skriva i pitku vodu, endemske vrste... Mogli bismo reći da je svojevrsna misija cijelog ovog projekta zatvoriti krug između lokalnog stanovništva, posjetitelja, stručnjaka, istraživača i znanstvenika. Ali i ne samo to. Taj bi centar zapravo trebao postati jedini i najveći regionalni speleološki referentni centar koji bi uza sve već navedeno imao i avanturističku dimenziju.
A ona bi uključivala: speleološki poligon, speleološko-alpinističku stazu (feratu), dvije avanturističke speleološke staze u Cerovačkim špiljama, i to kroz prostor kojim običnim turistima nije dostupan. Znači, te bi staze išle kroz mračni dio špilja, kroz kanale, između siga... Bila bi tu i dva speleološka objekta za avanturizam, točnije dva nova, nešto jednostavnija objekta. Jer, nemojmo zaboraviti, na tom području nalazi se oko 250 speleoloških objekata, odnosno jama, špilja... I trenutačno približno 90 kilometara podzemnih kanala – nabrajali su nam međusobno se dopunjujući i ostali članovi projektnog tima: arhitektica Tihana Vučić te stručne suradnice Matea Talaja i Nina Trinajstić. U centru je predviđena i edukacija za speleologe i razne stručnjake, kao i tečaj speleoronjenja, čime će se steći znanja za očuvanje i zaštitu prirode, ubacila se u razgovor Petra Kovač Konrad ponovno naglašavajući brigu za očuvanje tog dijela ličkog kraja.
– U svijetu je oko 20% krških područja, a u Hrvatskoj čak 50% površine čine krška područja. I po tome možemo biti najpoznatiji na svijetu – kaže Nina Trinajstić. – Ovo je najvažnije ulaganje u zaštitu naše prirode dosad – gotovo uglas istaknuli su Tutiš i Šilje, a potonji je i dodao da je taj projekt jedan od najbolje ocijenjenih, što PP Velebit, kao najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj i jedino na kojem živi veći broj velikih zvijeri, i zaslužuje.
Petra Kovač Konrad je cijelu priču dodatno začinila i zaintrigirala rekavši da je spomenuti projekt samo početak jer će iza njega slijediti još neki. Na pitanje koji, uzvratio je Tutiš kazavši da istodobno pripremaju projektno-tehničku dokumentaciju za idući novi projekt kao nadogradnju ovome, da bi na kraju Šilje ipak prekinuo malu tajnovitost obznanivši kako je jedna od sljedećih faza – gradnja žičare.
A što o svemu kažu predstavnici partnerskih institucija?
– Poziv koji je bio otvoren za parkove prirode i nacionalne parkove unutar Operativnog programa Konkurentnost i kohezija bio je idealna prilika za prijavu ovoga projekta, pa da se Cerovačke špilje urede onako kako i zaslužuju. Jer, toliko su lijepe i atraktivne da je šteta što su zanemarene. I od kada je naša javna ustanova osnovana prije 19 godina, i od kada smo mi zaduženi za upravljanje Cerovačkim špiljama, čekamo upravo takvo što. Projekt je vrlo kompleksan i osim gradnje postoji cijeli niz drugih aktivnosti koje ćemo provoditi u suradnji s partnerima. A nakon što se bude sagrađeno očekujemo da ćemo imati puno više posjetitelja nego sada kada ih ima oko 7500 godišnje.
Kada centar proradi, očekujemo minimalno 40 tisuća posjetitelja. Što se tiče sadašnjeg stanja špilja, u njima nema adekvatne i energetski učinkovite rasvjete, zbog čega se prostor zagrijava i stvara se mahovina. Izmjenom rasvjete postići će se ekološki prihvatljiviji uvjeti za špilje koje su zbog rada na ovom projektu zatvorene od studenoga prošle godine i bit će tako iduće dvije godine. Također, prostor za prihvat posjetitelja trenutačno nije adekvatan, odnosno zadovoljava minimalne uvjete. Nakon završetka projekta očekujem da bi u mojoj ustanovi moglo biti 15-ak novih radnih mjesta, primjerice, vodiča, edukatora, osoba za održavanje... U svakom slučaju, očekujemo da će Cerovačke špilje tada postati nova turistička meka te da će lokalna zajednica od toga imati velike dobrobiti. Posebno zahvaljujem Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koji su osigurali sufinanciranje i bez kojih realizacija projekta ne bi bila moguća – vidno zadovoljna i sva u iščekivanju kazala nam je ravnateljica JUPP Velebit Ivana Maras.
Da im je, kao lokalnoj samoupravi u kojoj je općina Gračac, važan razvoj tog kraja posvjedočio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i fondove EU Zadarske županije Lovro Jurišić.
– Poraste li turistička vrijednost tog kraja, povećat će se i broj radnih mjesta. K tome, s lokalnim stanovništvom planiramo suradnju i radionice za kreiranje i izradu originalnih suvenira koje bismo potom otkupili, a nasuprot ulaza u sam centar bili bi postavljeni štandovi za njihovu prodaju. Puno nam znači što će se tvim projektom uskoro turistički razviti i zaleđe Zadarske županije koje je dosad bilo podcijenjeno. Da nam obala ne postane preizgrađena, trebamo razviti i taj dio županije. I zato uvijek pri selekciji projekata koje ćemo podržati obraćamo posebnu pažnju na slabije razvijene krajeve – zalažući se i za uzlet ličkoga kraja – istaknuo je Jurišić.
Od Taide Garibović, savjetnice za provedbu programa i projekata iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije - Natura Jadera, doznali smo da je uloga te ustanove u ovom projektu edukativno-obrazovna.
Razvoj lokalne zajednice
– Naš je zadatak predložiti i pripremiti različite izobrazne programe o zaštiti prirode, biološkoj raznolikosti i očuvanju okoliša Cerovačkih špilja. Stoga ćemo imati i treninge za edukatore, bit će to svojevrsne škole u prirodi, što automatski znači i nova radna mjesta, jer nakon što obučimo edukatore za škole u prirodi oni bi mogli sudjelovati u aktivnostima centra. A škole u prirodi obrađivale bi teme poput života velikih zvijeri, promatranja ptica, bioraznolikosti Velebita... S pripremom edukatora počeli bismo iduće godine i taj bi program trebalo proći 80 polaznika. Usto, pripremamo i “Malu školu krša” za osnovnoškolce i srednjoškolce Zadarske i Ličko-senjske županije. Pripremili bismo i tematske radionice za unapređenje i usklađivanje lokalne ponude s ponudom PP Velebit te radionice namijenjene lokalnom stanovništvu kako bi ono taj projekt doživjelo svojim, čime potičemo i razvoj lokalnoga gospodarstva. Neke teme tih radionica bile bi razvoj lokalnog turizma, razvoj individualnih i integriranih turističkih ponuda, implementacija održivog razvoja u razvoju turističkih i tradicijskih proizvoda i usluga, energetska učinkovitost i smanjenje utjecaja na klimatske promjene te uvjeti za razvoj ruralnog turizma preko fondova EU – otkrila je Taida Garibović.
U sklopu projekta će se, dodala je, organizirati i dva edukacijsko-stručna skupa na teme zaštite i očuvanja prirode uz primjenu u edukaciji i školovanju, te očuvanja krša i razvoja održivog turizma.
– Nadamo se da će se zahvaljujući tom projektu ljudi imati prilike zaposliti i kroz ove škole u prirodi, da će se istodobno razviti i turistička ponuda ruralnoga kraja i općenito podići svijest o važnosti i očuvanju krša te njegovu održivu upravljanju. Znate, mi upravljamo s ukupno 13 zaštićenih područja, od čega su dva lokaliteta u neposrednoj blizini Cerovačkih špilja. Jedan je vrelo Une, što je hidrološki spomenik prirode, a drugi je kanjon Zrmanje, što je zaštićeni značajni krajobraz. I kroz ovaj bismo projekt željeli kreirati integrirani, cjeloviti turistički proizvod koji bi uključivao i ova dva iznimno vrijedna i zanimljiva lokaliteta – naglasila je Garibović.
Nakon svega navedenog, valja nam još dodati samo to da će gradnja Centra Cerovačkih špilja početi ovog ljeta, a za otprilike dvije godine sve što je zamišljeno, osmišljeno, projektirano i odlučeno trebalo bi zaživjeti darujući predivnom ličkom kraju i velebitskom gorostasu ono što i zaslužuju.
odavnina kad se uvodila u selo,mjesto neka novina kao npr. cest primjer kanalizacija cuo bi nekolicinu -meni to ne treba, iš đavle odavde i sl...bas lijepo da se nesto gradi i pokrece, za koga su onolike sume, rijeke i jezera i spilje za dva cobana koja cuvaju ovce, a ostali zeljni da negdje rade, da se nesto pokrece a ne da bjeze u Irsku..sta ce im onda sva ta prirodna ljepota ako ne mogu zivit normalno