Godinu dana nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, potpora kineskog predsjednika Xi Jinpinga Vladimiru Putinu dala je priliku Sjedinjenim Američkim Državama i partnerima na Pacifiku da ojačaju ponekad zategnute odnose na štetu Pekinga, analizira CNN. Samo u proteklih nekoliko mjeseci, Japan se obvezao udvostručiti troškove obrane i nabaviti oružje dugog dometa od SAD-a. Južna Koreja je priznala da je stabilnost u Tajvanskom tjesnacu ključna za njezinu sigurnost, a Filipini su najavili nova prava pristupa američkoj vojsci te govore o zajedničkim patrolama Južnokineskim morem s Australijom, Japanom i SAD-om.
To su možda najvažnije inicijative, ali ne i jedini događaji na Pacifiku koji Kinu ostavili sve više izoliranom u vlastitom dvorištu jer odbija osuditi invaziju na suverenu zemlju od strane svog partnera u Moskvi, dok istovremeno održava vojni pritisak na tajvansku samoupravu. Analitičari smatraju da bi se sve ovo dogodilo i da nije bilo rata u Ukrajini, ali rat i kineska potpora Rusiji pomogli su da se ovi procesi ubrzaju.
Dobar primjer je Japan, zemlja koja se nakon Drugog svjetskog rata vlastitim ustavom obvezala da će razvijati samo snage za obranu. Sada od SAD-a kupuju krstareće rakete Tomahawk dugog dometa, koje mogu pogađati duboko unutar Kine.
- Imam snažan osjećaj hitnosti, jer istočna Azija sutra može postati ono što je Ukrajina danas - rekao je japanski premijer Fumio Kishida na velikoj vojnoj konferenciji u Singapuru prošlog ljeta. U prosincu je Japan donio odluku o udvostručenju troškova, najavivši kupnju oružja s dometom daleko izvan japanskog teritorija.
- Japanci su sigurno primijetili situaciju u Ukrajini i zbog toga se osjećaju ranjivijima kao nacija - rekao je John Bradford, viši suradnik na S. Rajaratman School na Međunarodnim studijima u Singapuru. Zemlja prema kojoj se Japan osjeća posebno ranjivom je Kina, čija narodnooslobodilačka vojska već godinama raste i modernizira svoje snage. U nedjelju je Peking objavio da će vojni proračun za 2023. povećati za 7,2 posto. To je prvi put u proteklom desetljeću da se stopa rasta vojnog proračuna povećala tri godine zaredom.
- Oružane snage trebaju intenzivirati vojnu obuku i pripravnost na svim područjima, razviti nove vojne strateške smjernice, posvetiti više energije obuci u borbenim uvjetima i uložiti dobro koordinirane napore za jačanje vojnog rada u svim smjerovima i domenama - rekao je premijer u odlasku Li Keqiang u izvješću o radu vlade.
Kineska vladajuća Komunistička partija godinama vrši pritisak na Tajvan. Otok vidi kao dio svog teritorija, unatoč tome što ga nikad nije kontrolirala. Kineski predsjednik Xi više je puta odbio isključiti upotrebu sile u "ponovnom ujedinjenju" s kineskim kopnom. Postoji zabrinutost da bi Kina jednog dana mogla tretirati Tajvan kao što Rusija tretira Ukrajinu. Japanske vlasti smatraju da je mir u Tajvanskom tjesnacu ključan za sigurnost Japana. To zapravo nije ništa novo, ali hitnost u ponašanju Japana jest.
- Japan godinama jača svoju obrambenu poziciju. Situacija u Ukrajini učinila je politički lakšim ključni element Kishidine nove Nacionalne sigurnosne strategije, očekivane sljedeće korake u ovom jačanju - rekao je Bradford. U trenutnoj klimi, vodstvo u Južnoj Koreji promatra Tajvan kroz sličnu prizmu. - Mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu ključni su za mir i stabilnost na Korejskom poluotoku i neophodni su za sigurnost i prosperitet cijele regije - rekao je nedavno za CNN ministar vanjskih poslova Park Jin.
U Seulu vlada zabrinutost da će, ako američke snage budu uvučene u bilo kakav sukob s Kinom oko Tajvana, Južna Koreja izgledati ranjivo u očima Kim Jong Una u nuklearno naoružanoj Sjevernoj Koreji. To je dovelo do poziva Južnoj Koreji da se više oslanja na vlastitu samoobranu, uključujući neke pozive da nabavi vlastito nuklearno oružje. U međuvremenu, Seul i Tokio blisko surađuju na pitanjima obrane, uključujući zajedničke pomorske vježbe sa SAD-om. Južna Koreja također bilježi sve veću potražnju za oružjem koje proizvodi, poput tenkova, haubica i borbenih zrakoplova. Potpisala je ugovor vrijedan više milijardi dolara s Poljskom za sve te stavke, a prodaje ih i u regiji.
U proteklom mjesecu Korea Aerospace Industries najavio je da će Maleziji prodati 18 svojih lakih borbenih zrakoplova FA-50. Filipini su također kupac korejskih zrakoplova, ali i ratnih i obalnih patrolnih brodova. A mreža suradnje postaje još zamršenija. Filipini pregovaraju sa SAD-om, Australijom i Japanom o zajedničkim patrolama u Južnom kineskom moru, gdje Kina zauzima otoke na koje Filipini također polažu pravo.
Manila je prošli mjesec pristala dati Washingtonu veći pristup vojnim objektima u arhipelagu. Kina je možda najveći gubitnik kada je riječ o Filipinima, bez obzira na to što je radila u vezi s ukrajinskim ratom, kažu analitičari. Bivši filipinski predsjednik Rodrigo Duterte nije bio obožavatelj Washingtona i tražio je načine za suradnju s Pekingom. Međutim, Kina nikada nije pokazala zahvalnost za to, pa se njegov nasljednik, Ferdinand Marcos Jr., pokazao voljnim surađivati sa SAD-om i njihovim saveznicima, kažu analitičari.
VIDEO Godišnjica rata u Ukrajini: 'Pokopala sam sina koji je poginuo u službi'
- Novoj Marcosovoj administraciji teško bi bilo opravdati udovoljavanje političkim preferencijama Pekinga kada pokušaji prethodne vlade nisu bili uzvraćeni - rekao je Jeffrey Ordaniel, direktor pomorske sigurnosti na Pacifičkom forumu i docent na Tokijskom međunarodnom sveučilištu.
- Pekingovo kontinuirano maltretiranje, kao što smo vidjeli u slučaju kineske obalne straže koja je nedavno laserom zaslijepila filipinske mornare, samo je pridonijelo jačanju argumenata za savezništvo s Washingtonom - rekao je Blake Herzinger, stručnjak za indo-pacifičku obrambenu politiku s Američkog instituta za poduzetništvo. Pritisak Kine na Filipine ima posljedice na suprotnoj strani Južnog kineskog mora, kažu analitičari. - Singapur i Vijetnam postali su još otvoreniji za veću američku prisutnost u regiji, jer ne žele da Kina dominira jugoistočnom Azijom - rekao je Ordaniel, prenosi CNN.
Međutim, ukrajinski rat nije bio od pomoći u jednom ključnom američkom partnerstvu u Indo-Pacifiku. Indija, članica neformalnog Quad saveza kojeg čini zajedno sa SAD-om, Japanom i Australijom, nije osudila Putinovu invaziju na Ukrajinu.
- Kada su SAD, Australija i Japan pokušali osuditi Rusiju putem zajedničke izjave, Indija je to odbila. Indija je tvrdila da se Quad bavi samo indo-pacifičkim izazovima, a budući da Rusija nije u regiji, ne može se govoriti o ovoj temi - rekao je Derek Grossman, viši vojni analitičar u RAND korporaciji. Ipak, on je dodao da podjela u Quadu zapravo ne odvlači pažnju od njegovog fokusa. - Quad govori kako se nositi s Kinom - rekao je Grossman.
Zanimljivo Palestinu neće nitko osim Izraela. Palestinu priznalo 137 država a Tajvan 25.