Vrijeme utječe na zdravlje! Potvrdila je to i Večernjakova mini telefonska anketa provedena na 450 slučajnih ispitanika: na 36,4 posto njih vrijeme utječe jako, a na 38,9 osrednje, dok taj utjecaj samo malo osjeća 15,3 posto ispitanika. Ništa ne osjeća 8,7 posto ispitanika, a 0,7 ne zna djeluje li vrijeme na njih! Pri naglim promjenama vremena uvijek se loše osjeća 32,9 posto, a povremene tegobe ima 46 posto naših ispitanika. Najteže podnose vruće i vlažno vrijeme (56,2 posto), a umor i pospanost, bol u križima te glavobolja najčešći su popratni simptomi promjene vremena. Žene su na vrijeme osjetljivije od muškaraca!
Nagli obrati vremena te stalne izmjene tlaka zraka, što su obilježili srpanj i početak kolovoza, aktualizirali su više nego ikad dosad problem utjecaja vremena na zdravlje. Medicinska statistika - deseci umrlih od kroničnih bolesti, kojima je vrijeme otponac - u zdravstvenim ustanovama upozorava na pobol sve mlađih, a to otvara dva pitanja: klimatske mijene i nesposobnost organizma da se hitno" prilagodi novonastaloj situaciji. Tisućama se godina čovjek navikavao na miran ritam izmjena toplo-hladnog vremena...
Sve veći pobol mlađih ljudi
Nagle izmjene temperature zraka u samo jednom danu, koje izazivaju šok, te velika vlaga upozoravaju na nove "prirodne" fenomene koji su posljedica (i) čovjekove tehnološke nepromišljenosti. Iznenadna zatopljenja-zahlađenja uzimaju svoje žrtve, a društvo se pravi slijepo! Broj umrlih, kojima je vrijeme bilo ključni otponac, može se i mora smanjiti jer će se za to u civiliziranoj državi - a ako već nismo, težimo to biti - jednom i odgovarati. No, najprije valja promijeniti odnos većine stručnjaka prema tom pitanju, jer niječu svaki utjecaj vremena na zdravlje.
- Činjenica jest da sve više ljudi reagira na promjene vremena. Naša ustanova bilježi sve veći pobol mlađih. To je ono što nas zabrinjava jer je riječ o osobama između 30 i 40, pa katkad čak i onima kojima je manje od 30 godina. Iako nisu kronični srčani bolesnici ni tlakaši, gotovo svi ti mlađi ljudi dolaze k nama u stanju razdražljivosti, straha i nestrpljivosti. To je uvijek pri promjeni vremena, posebice pri padu tlaka zraka. Svi se tad tuže na lupanje srca, pritisak u prsima, nedostatak zraka, teško disanje i nelagodan osjećaj u grudima, no nakon pregleda se utvrdi da nemaju srčanu dijagnozu. Očito, vrijeme djeluje na psihički osjetljivije osobe, a fizički se to u njih manifestira srčanim simptomima - kazala je dr. Mirjana Jembrek Gostović, ravnateljica zagrebačke Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju "Srčana", koja vodi studiju o uzročno-posljedičnim vezama vremena i zdravlja, u koju je uključeno nekoliko tisuća srčanih bolesnika.
Operacije usklađuju s vremenskom prognozom
Iako klimatolozi upozoravaju "da se s klimom nešto događa", što je, naglašavaju, posljedica bezobzirna odnosa čovjeka prema prirodi, meteorolozi su umjereniji. Sve je, kažu, u statističkim prosjecima i nema odstupanja - od uobičajenih. No, odstupanja ima kad je u pitanju zdravlje.
Još je početkom 80-ih u 20. stoljeću profesor James Rotone iz SAD-a upozorio da se utjecaj vremena na zdravlje ne smije niti može podcijeniti. Istaknuo je da vrijeme nepobitno utječe na artritis i srčane tegobe, a povezano je i s emotivnim problemima i poremećajima u ponašanju. "Iako nije neposredan uzročnik mentalnog obolijevanja, vrijeme može stvoriti dodatni stres u ljudi koji su već opterećeni obiteljskim, poslovnim i drugim problemima. Temperatura i vlaga najvažniji su čimbenici, a toplina je nedvosmisleno tijesno povezana s poremećajima raspoloženja i agresivnim ponašanjem", tvrdi prof. Rotone.
Iako će mnogi, čak i među liječnicima, ustuknuti kad se za brojne zdravstvene tegobe okrivljuje vrijeme, istraživanja će ih demantirati. U Njemačkoj redovito ispituju utjecaj vremena na zdravlje, a kako to stalno i znanstveno dokazuju, tamošnja meteorološka služba stalno komunicira s bolnicama. Redovitih se prognoza vremena u kojima se kroničnim bolesnicima savjetuje kako se ponašati liječnici se pridržavaju i pri operacijama. U Švicarskoj, primjerice, kad puše topli fen, teške se operacije srca i embolije odgađaju zbog mogućnosti pogreške i pojačana krvarenja. I druge zapadnoeuropske zemlje poštuju faktor vremena u svakodnevnom životu. Osobito se strogo liječničkih uputa izrađenih na temelju prognostičkih karata pridržavaju astmaši, koje neznanje o učinku vremena na njih može stajati života.
Gordana Rebić
