koraci za izlaz eu iz krize

Proroci propasti prevarili su se, no još nije vrijeme da proglasimo pobjedu

Viviane Reding
Foto: Borna Filić/PIXSELL
1/2
24.12.2013.
u 07:16

Vremena su i dalje vrlo teška za mnoge, no Europljani u 2014. imaju sve više razloga za povjerenje i zadovoljstvo. Mnogi su slom eura smatrali realnom prijetnjom, no, broj država koje se koriset zajedničkom valutom nije se smanjio kažu potpredsjednici Europske komisije

Kraj godine trenutak je za preispitivanje. Na kraju 2013. za sobom ostavljamo godinu u kojoj je EU započeo izlazak iz recesije. Iako još krhak, novi je početak već vidljiv. Točno je da su vremena i dalje vrlo teška za mnoge europske građane. No pri ulasku u novu godinu Europljani ipak imaju sve više razloga za povjerenje i zadovoljstvo.

Ohrabrujući znakovi

Još nedavno su mnogi slom eura smatrali realnom prijetnjom. No broj država koje se koriste eurom nije se smanjio, dapače, od 1. siječnja 2014. povećava se za još jednu državu – Letonija je osamnaesta članica koja uvodi našu zajedničku valutu. Prije dvije godine Letonija se uz pomoć zajedničkog programa EU i MMF-a borila s vrlo dubokom recesijom. Danas je to gospodarstvo s najbržim rastom u EU.

Irska je također primjer zemlje koja je ojačala nakon vrlo teške prilagodbe. Ta je zemlja 15. prosinca završila trogodišnji program potpore nakon što se odlučno uhvatila ukoštac s uzrocima katastrofalnog sloma svojeg bankarskog sektora i tržišta nekretnina 2008. U trećem je tromjesečju ove godine broj novih radnih mjesta u Irskoj porastao najvećom brzinom od 2007.

Primjeri Letonije i Irske vrlo su važni. Na snažan nam način pokazuju da strategija koju je Europa odabrala za prevladavanje krize djeluje. Ta se strategija temelji na pristupu “solidarnost za solidnost”. Države članice pružile su potporu državama članicama u financijskim teškoćama. Potpora ovisi o čvrstoj obvezi država članica primateljica da će riješiti ukupne neravnoteže, provesti reforme i omogućiti održivost svojih financija.

Za mnoge je građane taj proces i dalje vrlo težak. No zbog europske podrške utjecaj krize u zemljama poput Grčke ili Portugala ipak je bio manje nagao i bolan.

Ohrabrujući znakovi vide se i u drugim dijelovima Europe. Španjolska 23. siječnja završava svoj program financijske pomoći. U toj se zemlji oporavlja bankarski sektor, a važnim gospodarskim reformama stvaraju se uvjeti za trajan oporavak uz rast i otvaranje novih radnih mjesta.

U širem je smislu u Europi od ljeta u tijeku gospodarski oporavak, a očekujemo da će se sljedeće godine i ubrzati. Najnoviji podaci o nezaposlenosti pokazuju da se trend mijenja, a ohrabruje činjenica da su u trećem tromjesečju najveću stopu rasta zaposlenosti u Europi imali Irska i Portugal.

Proroci propasti prevarili su se. No još nije vrijeme da proglasimo pobjedu. U velikom dijelu Europe nezaposlenost je i dalje neprihvatljivo visoka.

Kako bismo iz krize izašli jači, valja poduzeti tri ključna koraka.

Prvo, Europa mora nastaviti strukturne reforme kako bi se stvorili uvjeti za iskorištavanje prednosti slobodne trgovine, poboljšane proizvodnje i inovacija i na taj način postigla viša razina gospodarskog i socijalnog blagostanja.

Osim toga, Europi je potreban funkcionalan bankarski sustav za podršku ulaganjima i financiranje potrebnih strukturnih promjena. Grade se temeljni stupovi bankarske unije Europe. Time će se našim bankama osigurati solidnost, a europskom gospodarstvu pomoći u rastu i otvaranju novih radnih mjesta.

Veliki posao pred nama

Naposljetku, potreban nam je čvrst okvir gospodarske i fiskalne politike na europskoj razini. Ove je jeseni Komisija prvi put ocijenila nacrte proračunskih planova za 2014., što je velik korak naprijed u usklađivanju gospodarske politike. Dobro smo iskoristili i druge instrumente uvedene od početka krize u cilju usklađivanja gospodarskih reformi. Kao primjer će nam poslužiti Slovenija: prije osam mjeseci Komisija je upozorila da ta zemlja hitno mora uvesti red u svoje javne financije i riješiti probleme u financijskom sektoru. U studenome smo zaključili da je njezin proračunski plan za 2014. u skladu s pravilima EU, a testovi otpornosti slovenskih banaka pokazali su da ta zemlja može nastaviti oporavak svojeg bankarskog sektora bez financijske pomoći.

Ukratko, svi napori koje Europljani ulažu u prevladavanje krize donose rezultate. Ipak, još nema prostora za pretjerano zadovoljstvo jer je velik posao pred nama. Morat ćemo donijeti mnogo teških odluka i pokazati upornost, ali ako nastavimo s reformama, Europa se sljedeće godine, a i poslije, može nadati sve jačem gospodarskom oporavku.

Komentara 8

TI
tihomir91
08:02 24.12.2013.

Zanimljivo izvješće ! Koliko je stvarno utemeljeno na rezultatima teško je ocijeniti no istina je da je unija spasila Evropu od prevelikih i nepremostivih ekonomskih i kulturoloških razlika i da to plaćaju najrazvijeniji ubrzanim radom i socijalnom politikom te senzibilitetom prema manje razvijenima pa im moramo zahvaliti na potpori i čekanju našeg restrukturiranja.

XA
xaron
20:42 24.12.2013.

Pozitivni primjeri Letonije i Irske ? Pa Irska je dobila 85 milijardi € pomoći i to tek treba vratiti i šta je tu pozitivno. Letonija je bila na dnu, a " izvukla " se zahvaljujući opet kreditima , a nezaposlenostost se smanjila tako da su izbacili iz države - iselili 20 % naj produktivnijeg stanovništva i to se u EU smatra velikim uspjehom ?

Avatar Zaječarac
Zaječarac
11:00 29.12.2013.

:-))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije