Zaoštravanje odnosa s Rusijom, naročito jer je izazvano solidariziranjem s Velikom Britanijom i slijeđenjem politike Europske unije, a ne direktnim povodom između dviju zemalja, dolazi u najnepovoljnijem trenutku za hrvatsko gospodarstvo.
Iskorak na političkom polju koji je potaknula predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović direktno se, ublažavanjem stavova i nastavkom suradnje, odrazio na budućnost koncerna Agrokor.
Povlačenje ručne
Tvrtka od strateške važnosti za domaće gospodarstvo, kako je naziva upravo premijer Andrej Plenković, opet će biti pod pritiskom.
Podsjetimo, Sberbank, odnosno najveća državna banka pod izravnom kontrolom ruske politike i Vladimira Putina, najveći je pojedinačni vjerovnik Agrokora koji potražuje 20 posto ukupnog duga cijelog koncerna. Tu je i druga državna ruska banka koja ima više od 300 milijuna eura potraživanja od Agrokora. Zajednički dvije banke pod kontrolom politike drže 25 posto duga u koncernu i bez njih se ne može donijeti odluka o nagodbi vjerovnika. Samo ovaj proces spašavanja Agrokora dovoljan je razlog da država dva puta promisli o tome treba li zaoštravati odnose s Rusijom u ovom delikatnom trenutku. Naime, nagodba mora biti sklopljena najkasnije do 10. srpnja ove godine pa je diplomatski sukob došao u najgorem trenutku. Iako se neslužbeno može čuti da rasplet situacije u Agrokoru nema nikakve veze s politikom, ipak je izuzetno riskantno podizati tenzije pri samom završetku procesa. Zbog napetih odnosa, tu je, naravno, i pitanje kakvo će biti raspoloženje ruskih građana kada je riječ o ljetovanju u Hrvatskoj, koja im je dolazak već otežala uvođenjem viznog režima. Bit će ključno poraditi na marketingu da bi se ublažio negativan osjećaj ovih visokoplatežnih gostiju prema našim destinacijama prouzročen političkim potezima. Ne manje važan i energetski je aspekt. I sam je veleposlanik Rusije naglasio ugovor Prvog plinarskog društva i Gazproma o dostavi milijardu kubika prirodnog plina Hrvatskoj što pokriva gotovo 40 posto ukupnih potreba Hrvatske za tim energentom, a podloga je još intenzivnijoj energetskoj suradnji dviju zemalja. Rusija će zacijelo misliti na svoje gospodarske interese, ali izgledno je da će kao opomenu povući ručnu kočnicu pa možda i usporiti investicijske planove za Hrvatsku.
Procjena diplomata
Ako je Rusija do sada išta pokazala, to je da brzo, i najčešće po reciprocitetu, uzvraća na akcije protiv svojih diplomata. Za očekivati je da bi se iz Moskve u Zagreb mogao vratiti jedan hrvatski diplomat, ali do zaključenja ovog broja informacija o ruskim protumjerama nije bilo ni u Zagrebu ni u Moskvi. Uostalom, prije dvije godine Rusija i Hrvatska već su obavile jednu “razmjenu” diplomata. Zanimljivo je napomenuti da je Hrvatska – među državama članicama EU koje su zbog solidarnosti s Britanijom odlučile protjerati diplomate, a čiji se broj do jučer poslijepodne popeo na 17 – spada u red država koje su prema Rusiji primijenile relativno blagu mjeru. Iako je svako protjerivanje ozbiljno, iz Hrvatske je – promišljeno – protjeran jedan diplomat, i to “tek” treći tajnik, nižerangirani diplomat, ruskog veleposlanstva. U njemu inače, među ostalim, rade čak četiri treća tajnika, pa tri druga i prva, vojni izaslanik i njegova dva zamjenika. Da se željelo potpuno zaoštriti situaciju, odabir bi pao na nekog višeg u hijerarhiji. – Razina protjerivanja uvijek je poruka. Ovo je bio potez s mjerom – kaže nam dobar poznavatelj diplomatskih odnosa. Inače, uobičajeno je da kod diplomatskih protjerivanja SOA napravi procjenu ili informira Ministarstvo vanjskih poslova o spornom diplomatu koje onda tu poruku i ime prenese veleposlaniku te države u Hrvatskoj. Tako je i u ponedjeljak u MVP bio pozvan ruski veleposlanik Anvar Azimov te mu je tamo priopćeno tko je sporni diplomat, a jučer je i službeno MVP uručio notu o protjerivanju. Ovaj put ostaje otvoreno je li protjerana osoba sigurnosni rizik s obzirom na to da je najčešći razlog za protjerivanje izravno vezan za posao tog diplomata, a najčešće je riječ o obavještajnim aktivnostima. Zbog toga je i prije nekoliko godina iz Zagreba bio protjeran jedan ruski diplomat, nakon čega je Rusija uzvratila istom mjerom prema Hrvatskoj. No unatoč tomu Rusija, ovaj put vrlo osobno, shvaća poruku pa i njezin tajming jer je u ponedjeljak u Rusiji bio dan žalosti za poginule u požaru u Kemerovu. O pitanju uzvratnog posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Hrvatskoj, kojega je pozvala predsjednica Grabar-Kitarović i koji i dalje stoji, treba reći da se taj posjet nije još ni počeo ozbiljno planirati. Moskva će uzvratiti, no isto tako svi se pitaju kako će se i kojom dinamikom nakon ove eskalacije stvari početi vraćati barem koliko-toliko u normalu.
Što mi nije jasno, čemu ova cijela žurba oko solidariziranja? Zašto se nije moglo sačekati još 2-3 tjedna da stignu rezultati istrage? Postoji neki vremenski plan? Ili bi rezultati istrage, neutralno rečeno, zakomplicirali stvari?