Više od stoljeća nakon što su sufražetkinje počele dugu borbu za politička prava žena, Hrvatska se uvrstila među samo desetak zemalja na svijetu koje imaju predsjednicu.
Ovlasti tih predsjednica su različite, a u priči o ženama na vlasti mogu se nabrojiti i predsjednice vlada, od najmoćnije žene Europe Angele Merkel do prve danske premijerke Helle Thorning-Schmidt. No ni predsjednica ni premijerki nema puno, dosad ih je, ako se broje i one koje više nisu na vlasti, bilo manje od 90. Zanimljivo je da je i SAD, zemlja u kojoj je početkom 20. stoljeća bio jak pokret za pravo glasa žena, prije dobila crnog predsjednika nego predsjednicu.
Samo simbol
Doduše, crni predsjednik ostao je samo simbol jer su upravo rasni nemiri obilježili prošlu godinu u SAD-u, a rasna jednakost još je daleko. Slično tome, ni to što neka zemlja ima premijerku ili predsjednicu ne mora značiti da će žena na vlasti raditi za prava žena niti da će se ta prava poboljšati, koliko god uspon žene na vlast bio važan. Što se u tom smislu može očekivati od Kolinde Grabar-Kitarović?
– Vjerujem da će predsjednica pokazati da će se zalagati i za promicanje prava manjina i za promicanje ženskih ljudskih prava – kaže feministica Rada Borić dodajući kako tih tema u kampanji prve hrvatske predsjednice nije bilo.
Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor odmah je, poučena valjda vlastitim iskustvom, upozorila izbornu pobjednicu da može biti riječ o sirenskom zovu, dakle izazovu koji može vrlo skupo stajati. Rada Borić ističe i kako nije sve dobro počelo jer je već u izbornoj noći prvi umjesto pobjednice govorio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko oduzevši joj tako glas.
– Hrvatska je izrazito patrijarhalna zemlja i prava žena važno su pitanje – kaže Borić. U Hrvatskoj žene uglavnom preuzimaju stvar kad kola krenu nizbrdo ili kad se neka žena nametne svojim kvalitetama. – Hrvatske stranke okreću se ženama samo kad je slab izbor među muškim kandidatima – kaže naša sugovornica.
Na idućim parlamentarnim izborima na jesen bit će konačno na snazi i obavezna kvota od 40 posto žena na listama. Primjenu te kvote u Hrvatskoj odlagale su i lijeve i desne vlade. Jesu li se stranke pripremile za to da potiču i pripremaju žene? Teško da tu možemo biti optimisti pa bi se moglo dogoditi da se liste popunjavaju sasvim neiskusnim kandidatkinjama, a svi će komentirati: eto, dali smo im kvotu, ali one ne žele u politiku.
U Hrvatskoj su žene dobile pravo glasa 1945. godine i u vrijeme bivše države bilo je razmjerno mnogo žena u vlasti, od najpopularnije Savke Dabčević-Kučar do Milke Planinc koja je ostala zapamćena po redukcijama struje i vožnji par-nepar.
Stoljeće od glasa do vlasti
Zanimljivo je da je Danska bila među prvima koja je ženama dala pravo glasa, još 1915. godine, ali na čelo vlade prva premijerka došla je gotovo stoljeće kasnije, 2011. Postupan razvoj tako može biti prespor jer muškarci nastoje održati stanje u kojem je polovica konkurencije u startu eliminirana.
Švedska je prva zemlja koja je dopustila ženama izlazak na birališta, ali samo ograničeno, za one koje su plaćale porez kao članice obrtničkih udruga. Pravo glasa svim ženama prvi je dao Novi Zeland 1893. godine, ali žene nisu mogle biti birane. Među pionirima su i Australija, Velika Britanija, Finska, početkom 20. stoljeća slijede američke države, Litva i Letonija. Među važnim političkim figurama u svijetu dvije su Latinoamerikanke, moćna brazilska predsjednica Dilma Rousseff kojoj je upravo 1. siječnja počeo novi teško izboren mandat te argentinska šefica države Cristina Fernandez de Kirchner.
>>Ravnatelj škole u Novom Meksiku u koju je išla Kolinda: Ponosni smo na nju!
>>A sad ćemo pratiti kako će predsjednica ostvarivati obećanja
Je li Rada Borić i njene feministkinje podržala Kolindu kao ženu na ovim izborima? Je li Rada stala u obranu Kolinde kada su prema njoj upućeni seksistički tonovi? Sada docira.