prava žena

Prva hrvatska predsjednica među 11 šefica država u svijetu

23.12.2014., Rijeka - Zavrsni predizborni skup HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarovic. Photo: Nel Pavletic/PIXSELL
13.01.2015.
u 20:00

Vjerujem da će predsjednica pokazati da će se zalagati za prava manjina i za promicanje ženskih ljudskih prava, kaže Rada Borić

Više od stoljeća nakon što su sufražetkinje počele dugu borbu za politička prava žena, Hrvatska se uvrstila među samo desetak zemalja na svijetu koje imaju predsjednicu.

Ovlasti tih predsjednica su različite, a u priči o ženama na vlasti mogu se nabrojiti i predsjednice vlada, od najmoćnije žene Europe Angele Merkel do prve danske premijerke Helle Thorning-Schmidt. No ni predsjednica ni premijerki nema puno, dosad ih je, ako se broje i one koje više nisu na vlasti, bilo manje od 90. Zanimljivo je da je i SAD, zemlja u kojoj je početkom 20. stoljeća bio jak pokret za pravo glasa žena, prije dobila crnog predsjednika nego predsjednicu.

Samo simbol

Doduše, crni predsjednik ostao je samo simbol jer su upravo rasni nemiri obilježili prošlu godinu u SAD-u, a rasna jednakost još je daleko. Slično tome, ni to što neka zemlja ima premijerku ili predsjednicu ne mora značiti da će žena na vlasti raditi za prava žena niti da će se ta prava poboljšati, koliko god uspon žene na vlast bio važan. Što se u tom smislu može očekivati od Kolinde Grabar-Kitarović?

– Vjerujem da će predsjednica pokazati da će se zalagati i za promicanje prava manjina i za promicanje ženskih ljudskih prava – kaže feministica Rada Borić dodajući kako tih tema u kampanji prve hrvatske predsjednice nije bilo.

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor odmah je, poučena valjda vlastitim iskustvom, upozorila izbornu pobjednicu da može biti riječ o sirenskom zovu, dakle izazovu koji može vrlo skupo stajati. Rada Borić ističe i kako nije sve dobro počelo jer je već u izbornoj noći prvi umjesto pobjednice govorio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko oduzevši joj tako glas.

– Hrvatska je izrazito patrijarhalna zemlja i prava žena važno su pitanje – kaže Borić. U Hrvatskoj žene uglavnom preuzimaju stvar kad kola krenu nizbrdo ili kad se neka žena nametne svojim kvalitetama. – Hrvatske stranke okreću se ženama samo kad je slab izbor među muškim kandidatima – kaže naša sugovornica.

Na idućim parlamentarnim izborima na jesen bit će konačno na snazi i obavezna kvota od 40 posto žena na listama. Primjenu te kvote u Hrvatskoj odlagale su i lijeve i desne vlade. Jesu li se stranke pripremile za to da potiču i pripremaju žene? Teško da tu možemo biti optimisti pa bi se moglo dogoditi da se liste popunjavaju sasvim neiskusnim kandidatkinjama, a svi će komentirati: eto, dali smo im kvotu, ali one ne žele u politiku.

U Hrvatskoj su žene dobile pravo glasa 1945. godine i u vrijeme bivše države bilo je razmjerno mnogo žena u vlasti, od najpopularnije Savke Dabčević-Kučar do Milke Planinc koja je ostala zapamćena po redukcijama struje i vožnji par-nepar.

Stoljeće od glasa do vlasti

Zanimljivo je da je Danska bila među prvima koja je ženama dala pravo glasa, još 1915. godine, ali na čelo vlade prva premijerka došla je gotovo stoljeće kasnije, 2011. Postupan razvoj tako može biti prespor jer muškarci nastoje održati stanje u kojem je polovica konkurencije u startu eliminirana.

Švedska je prva zemlja koja je dopustila ženama izlazak na birališta, ali samo ograničeno, za one koje su plaćale porez kao članice obrtničkih udruga. Pravo glasa svim ženama prvi je dao Novi Zeland 1893. godine, ali žene nisu mogle biti birane. Među pionirima su i Australija, Velika Britanija, Finska, početkom 20. stoljeća slijede američke države, Litva i Letonija. Među važnim političkim figurama u svijetu dvije su Latinoamerikanke, moćna brazilska predsjednica Dilma Rousseff kojoj je upravo 1. siječnja počeo novi teško izboren mandat te argentinska šefica države Cristina Fernandez de Kirchner.

>>Ravnatelj škole u Novom Meksiku u koju je išla Kolinda: Ponosni smo na nju!

>>A sad ćemo pratiti kako će predsjednica ostvarivati obećanja

Komentara 56

PE
perfa57
20:07 13.01.2015.

Je li Rada Borić i njene feministkinje podržala Kolindu kao ženu na ovim izborima? Je li Rada stala u obranu Kolinde kada su prema njoj upućeni seksistički tonovi? Sada docira.

KL
Klarahrv
20:44 13.01.2015.

Gospodjo Boric sramite se. Kroz cijelu kampanju se kandidatkinju vrijedjalo a udruge zena sute.

DU
Deleted user
21:14 13.01.2015.

Žena je toliko samosvjesna i sposobna da joj ne trebaju nikakve organizacije za ženska prava, da se vulgarno izrazim - samo lajava i nesposobne ženskinje se na njih oslanjaju kao pas na trulu ogradu, kad urinira. Dobila i mnogo muških glasova i kladim se da će je više respektirati u muškim nego u ženskim krugovima u Hrvatskoj, a sad zašto je tako - e to je druga stvar... Ostavite je na miru! Meljite novac iz proračuna na svoje dnevnice i trckajte uokolo deklamirajući da su žene ugrožene, a ima mnogo obitelji koje su rasturene baš zbog premoćnih i prezlobnih žena. Ali za to ni čuti...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije