Na današnji dan, 2. travnja 2005., točno u 21 sat i 37 minuta, u privatnim odajama u Vatikanu, umro je 264. vrhovni poglavar Katoličke crkve - papa Ivan Pavao II. Njegova posljednja riječ bila je "amen", a kako je prenio genovski dnevnik "Il Secolo XIX", posljednja rečenica koju je zapisao bila je: "Radostan sam, budite i vi".
Papinom odlasku prethodili su dani agonije. Zbog teškog zdravstvenog stanja 83-godišnji Sveti Otac danima je bio u molitvama milijuna vjernika. U trenutku njegove smrti, na Trgu Svetog Petra, u molitvi krunice bilo je oko 100 000 vjernika iz svih krajeva svijeta. Na ispraćaj pape Ivana Pavla II., 8. travnja 2005. godine, došlo je oko 2 milijuna hodočasnika, veliki broj vjerskih poglavara i velikodostojnika, oko 180 državnih izaslanstava, 44 predsjednika država, među kojima i tadašnji hrvatski predsjednik, Stjepan Mesić te 25 premijera. Upravo je tadašnji hrvatski premijer, Ivo Sanader, bio i posljednji državnik, kojeg je papa primio prije smrti.
Znakovit dan rođenja
Karol Jozef Wojtyla rođen je 18. svibnja 1920., u gradu Wadowice, pedesetak kilometara od Krakova. Roditelji, Emilija Kaczorowski i Karol Wojtyla, dali su mu srednje ime Józef, u čast poljskog maršala Józefa Piłsudskog, koji je baš na dan rođenja malog Karola Wojtyle, u Prvome svjetskom ratu, zauzeo Kijev, pobijedivši u borbi protiv SSSR-a. Već kao gimnazijalac svaki je dan išao na svetu misu. Čitao je Bibliju, no bavio se i glumom te raznim sportovima, od kojih mu je najdraži bio nogomet. Uz sve te brojne aktivnosti, maturirao je s odličnim uspjehom, nakon čega se te 1938. godine s ocem preselio u Krakov, gdje se zaposlio kao pomoćni kuhar na gradilištu. Iste je godine upisao i Filozofski fakultet, no, kada su 1939. Nijemci ušli u Poljsku te je Sveučilište bilo zatvoreno, počeo je raditi u kamenolomu i tvornici kemikalija.
POVEZANI ČLANCI:
Uslijedile su teške godine. Nakon što je, kao dječak, ostao bez majke, 1942. godine umro mu je i otac. No, mladi Wojtyla nije odustao od svog sna. Godine 1946. diplomirao je na Teološkom fakultetu, a dvije godine kasnije i doktorirao teologiju. Zaređenjem u katedrali u Krakovu, tada 38-godišnji Wojtyla postao je najmlađi poljski biskup. Godine 1967. postaje kardinal, a 16. listopada 1978. Karol Wojtyla izabran je za 264. poglavara Katoličke Crkve. Bio je jedan od najmlađih papa novijeg doba, a u povijest je ušao i kao prvi slavenski papa. Nakon 456 godina, Ivan Pavao II probio je led postavši i prvi papa koji nije bio Talijan, ali i prvi koji je u Vatikan stigao iz jedne komunističke zemlje.
Porijeklom iz 'Bijele Hrvatske'
Papa Ivan Pavao II. potječe iz dijela Poljske, koji se naziva i 'Bijela Hrvatska', jer su upravo tamo tijekom seobe boravili Hrvati. Možda je i to jedan od razloga zbog kojeg se papa tako gorljivo zalagao za ostvarenje hrvatskog sna o samostalnosti. Upravo je zahvaljujući njemu, Vatikan 3. listopada 1991. prvi u svijetu obznanio da radi na međunarodnom priznanju Lijepe Naše, a već 13. siječnja 1992. Vatikan je i službeno priznao Hrvatsku i Sloveniju.
O tome koliko je papa Ivan Pavao II. uistinu volio Hrvatsku svjedoče i njegova tri posjeta našoj zemlji, na čije je tlo prvi put kročio 10. rujna 1994. godine. Dan kasnije na zagrebačkom je hipodromu predvodio najposjećeniju misu u hrvatskoj povijesti, na kojoj se okupilo gotovo milijun vjernika. Samo četiri godine nakon toga, došao je i u svoj drugi posjet Hrvatskoj. Od 2. do 4. listopada 1998. godine, posjetio je Zagreb, Split i Mariju Bistricu, gdje je pred oko 500 000 vjernika blaženim proglasio kardinala Alojzija Stepinca. Upravo je Hrvatsku papa Ivan Pavao II. izabrao i za svoje jubilarno, stoto putovanje izvan Italije i Vatikana, te je treći i posljednji put našu zemlju posjetio 5. lipnja 2003. godine. Nakon što je sletio na Krk, obišao je Rijeku i Dubrovnik, a tom je prigodom, u luci Gruž, blaženom proglasio Mariju od Propetog Isusa Petković. Među ukupno 1338 novih blaženika i 482 svetca, koje je proglasio za vrijeme svog pontifikata, papa Ivan Pavao II. svetima je proglasio i dva Hrvata – Leopolda Mandića i Marka Križevčanina.
Pomicao je granice i probijao led
Papa Poljak, slavenski papa, papa putnik, papa obitelji, papa mladih, papa milosrđa, hodočasnik mira... - sve je to bio Karol Józef Wojtyła, čovjek s trećim, najdužim pontifikatom u povijesti Katoličke crkve, na čijem je čelu bio punih 26 godina. U tih je dva i pol desetljeća svog pontifikata preživio je i atentat. Dok se prije opće audijencije vozio u otvorenom papamobilu i rukovao s vjernicima, na njega je iz pištolja zapucao Turčin Mehmet Ali Ağca te ga je ranio u trbuh, kažiprst i desni lakat. Ali Ağca je osuđen na doživotni zatvor, no samo dvije godine nakon atentata, Papa ga je posjetio u zatvoru oprostivši mu sve. Pomilovan je 2000. godine, a zatvorsku je kaznu nastavio služiti u Turskoj, do siječnja 2010.
Papa Ivan Pavao II. u Rimu je imao 1165 općih audijencija, kojima je nazočilo više od 17 milijuna ljudi. No, papa putnik nije živio unutar vatikanskih zidina, gotovo do kraja svog života putovao je svijetom te je posjetio 130 država i oko 850 gradova. Zemaljsku je kuglu obišao gotovo 30 puta, a po nekim je računicama proputovao udaljenost od Zemlje do Mjeseca i natrag. Godine 1986. s talijanskim se planinarima popeo na najviši planinski vrh Europe, Mont Blanc.
Na svojim putovanjima nije samo prelazio granice, nego ih je i pomicao, nerijetko čineći i povijesne, prve korake, pa je tako upravo Ivan Pavao II. prvi papa koji je posjetio gradove Afrike, Azije i Južne Amerike, te prvi papa koji je bio na stadionu na nogometnoj utakmici, ali i prvi papa koji je, 2001. godine, poslao e-mail. Zalagao se za mir, jedinstvo kršćana i međureligijski dijalog te je u povijest ušao i kao prvi papa koji je zakoračio u džamiju i u sinagogu. Ispričao se za zločine nad domorocima i
Židovima te je, u spomen žrtvama, kleknuo u Auschwitzu. Službeno je rehabilitirao Galilea Galileja, kojeg je Crkva osudila, molio je oprost za strahote učinjene u ime Katoličke Crkve i oprost zbog ponašanja Crkve prema ženama.
POVEZANI ČLANCI:
No, iako je po mnogo čemu bio prvi, od nekih tradicionalnih stavova nije se odmicao te je ostao zapamćen i kao konzervativni vladar s čvrstim i beskompromisnom stavovima. Žestoko se protivio pobačaju, razvodu, nevjenčanim i homoseksualnim zajednicama, zaređivanju žena za svećenice i ukidanju celibata, a među teške grijehe uvrstio je i predbračni seks, masturbaciju i pijanstvo, zbog čega ga je dio srednjoeuropskih teologa optužio za srednjovjekovno i autokratsko ponašanje. Samo šest godina nakon smrti pape Ivana Pavla II., 1. svibnja 2011., Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženikom, a tri godine kasnije, 27. travnja 2014. godine, papa Franjo proglasio ga je svetim.
