14.06.2014. u 12:00

Hrvatska je i dalje, barem na papiru, država koja funkcionira prema modelu predstavničke demokracije, a koliko god bili nezadovoljni tim predstavnicima, teška je naivnost vjerovati kako će se njihova kvaliteta poboljšati tako što će svaka odluka koju donesu moći biti relativizirana ili poništena direktnim izjašnjavanjem opće javnosti

        U kojem će smjeru ova država krenuti, po svemu sudeći, odlučivat će hrvatski birači ove jeseni, no to neće biti niti predsjednički niti eventualni prijevremeni parlamentarni izbori. Simbolički, ali i sadržajno gledano, puno važnija prekretnica od tih izbora mogao bi biti najavljeni sindikalni referendum o zabrani tzv. outsourcinga u javnim službama.

U svojoj biti riječ je o najradikalnijoj inicijativi koja se tijekom posljednjih desetak godina pojavila na hrvatskoj političkoj mainstream sceni, totalitarnijoj čak i od famoznog referenduma protiv ćirilice koji želi organizirati Stožer za obranu hrvatskog Vukovara. Naime, dok taj referendum ide u smjeru smanjivanja trenutačne razine prava predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj, sindikalni referendum u svojoj srži želi trajno i bez iznimke zabraniti slobodu privatnog poduzetništva u jednom segmentu gospodarstva, odnosno staviti outsourcing – kao općeniti ekonomski model – izvan zakona. Ne ulazeći u ocjenu isplativosti i primjenjivosti modela izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, koja bi uistinu trebala biti predmet široke i intenzivne javne rasprave, pokušaj da se takva mogućnost trajno onemogući dokaz je krajnje radikalizacije koja polako ali sigurno obuhvaća hrvatsko društvo.

U samo tjedan dana 200 tisuća građana potpisalo je zahtjev za raspisivanje spomenutog referenduma, što se može smatrati poprilično čvrstom naznakom da će referendum biti održan, ali i da bi inicijativa mogla biti prihvaćena. Dogodi li se to, valja se zapitati što je sljedeće? Koliko će vremena proći prije nego što neki sindikat ili druga dobro organizirana društvena skupina odluči predložiti zabranu nekog drugog modela? Hoćemo li zabraniti mogućnost davanja državne imovine u koncesiju? Javno-privatno partnerstvo? Prodaju državne imovine uopće? Osnovni izvor ove neizvjesnosti, dakako, institut je referenduma, čije je regulativna procedura prije nekoliko godina znatno olakšana u želji da se olakša i potakne model izravne demokracije. Ipak, kako zamah krila leptira na jednom dijelu svijeta može izazvati uragan na drugom, tako i referendumi u Hrvatskoj, umjesto sredstva poticanja demokracije, sve više predstavljaju kočnicu njezinu osnovnom funkcioniranju. Hrvatska je i dalje, barem na papiru, država koja funkcionira prema modelu predstavničke demokracije, a koliko god bili nezadovoljni tim predstavnicima, teška je naivnost vjerovati kako će se njihova kvaliteta poboljšati tako što će svaka odluka koju donesu moći biti relativizirana ili poništena direktnim izjašnjavanjem opće javnosti.

A upravo to je situacija kojom se ovih dana ponose neki domaći sindikalni vođe, tvrdeći kako udruženih 17 sindikata koji pokušavaju organizirati referendum o outsourcingu sad imaju infrastrukturu i novac da u roku od deset dana organiziraju sličan referendum oko bilo kojeg zakona. Može li ijedna vlast funkcionirati u okolnostima takve permanentne nestabilnosti? U Hrvatskoj koja se nalazi u teškoj, kako ekonomskoj, tako i široj društvenoj krizi, evidentno je da ovako široka primjena referenduma kakva je danas predstavlja prepreku potrebnim društvenim promjenama.S jedne strane, omogućava pojedinim društvenim skupinama da iskorištavajući psihološke i sociološke posljedice krize ostvaruju svoje partikularne interese, a s druge strane zadiranje u razinu prava bilo koje veće skupine stanovnika Hrvatske, bez čega je bilo kakav reformski iskorak nemoguć. Referendumi kao demokratsko sredstvo trebali bi i dalje postojati u formi mogućnosti kontrole i intervencije građana nad političklim sustavom, kao u slučaju referenduma o uvođenju preferencijalnog sustava glasanja i na parlamentarnim izborima koji je nedavno najavila Željka Markić. Mimo takvih primjena djelovanje referenduma trebalo bi biti strogo ograničeno, a oko toga bi mogao biti postignut i prvi konsenzus oporbe i vlasti. Jer bez obzira na to pobijedi li na sljedećim izborima HDZ ili SDP, u ovakvim okolnostima teško će moći efikasno vladati.     

Ključne riječi

Komentara 43

TE
teoodd
12:21 14.06.2014.

Referendim je jedini put kojim glasaci mogu izraziti sto zele od onih koje su izabrali ili sprijeciti ih da im nametnu ono sto vecina naroda ne zeli........Ukinuti pravo na referebdum je otvaranje vrata diktaturi i samovlji onih koji upravljaju drzavom,,,,,

Avatar Becarina
Becarina
12:47 14.06.2014.

Željka Markić je u pravu kao i uvijek . Novim izbornim zakonom ne mogu se dogoditi kojekakav Jovanovic, Vesna Pusic i drugovi za koje nije nitko glasao . Ovakva demokracija dobra je jedino za one koji nemaju sansu da budu izabrani .

TO
tolitol
12:20 14.06.2014.

Je li Slovenija koja ima daleko liberalniji zakon o referendumu od hrvatskog nestabilna zemlja? Je li se itko među tamošnjim političarima ili medijima zbog toga buni? Naravno da ne. Iako se Markićki mogla spočitavati organizacija referenduma o ustavnoj definiciji braka, u slučaju izbornih pravila ta je žena dirnula u osinje gnijezdo. Pa su sada naši "neovisni" mediji krenuli paljbom po institutu referenduma. Jer tobože narodna volja previše "talasa" pa bi nam se narodna vlast unestabilila. Upravo se zbog te lažne stabilnosti koju smo stvorili na svim razinama vlasti ova zemlja u takvom jadu. Neka ne diraju referendum. Laburiste je upravo nekorektna pozicija po tom pitanju koštala političkog kredita.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije