Krizu i raspad SFRJ te rat u Hrvatskoj i BiH uzrokovala je srbijanska (“velikosrpska”) politika, kao pokušaj ostvarenja projekta “svi Srbi u jednoj državi”, koji je dio srbijanske političke elite pokrenuo sredinom 1980-ih. Znatan broj Srba u Hrvatskoj prihvatio je oružanu pobunu kao način rješavanja pitanja svoga “samoodređenja”.
Tijekom i nakon Oluje dogodili su se incidenti u kojima su počinjeni zločini nad srpskim stanovništvom, no oni nisu posljedica “udruženog zločinačkog pothvata”, već problem učinkovitosti uspostave vlasti i sigurnosti na oslobođenom području...
Vremenski odmak
Ovo su samo neke od povijesnih činjenica koje su svoje mjesto pronašle u čitanki – priručniku za učitelje povijesti u osnovnim školama i nastavnike povijesti u srednjim školama, pod nazivom “Domovinski rat” u izdanju Školske knjige.
Utemeljen na znanstvenoj metodi, priručnik donosi pregled političke i vojne povijesti Domovinskog rata, imenom, funkcijom i dužnostima precizira političko vodstvo i vojne zapovjednike zaraćenih strana, donosi podatke o žrtvama i materijalnim razaranjima. Uza sve to, bogato je ilustriran fotografijama, naslovnicama dnevnog tiska i povijesnim zemljovidima. Za mnoge branitelje možda i najvažnije poglavlje bit će ono o kojem se službena politika sve do danas nije mogla usuglasiti, ali znanost očito jest – poglavlje o njihovih poginulim suborcima, neupitnim herojima Domovinskog rata. Netko će se možda s pravom zapitati je li moralo proći 25 godina od završetka rata pa da djeca uče o njima. No drukčije nije moglo, kaže urednik čitanke profesor Deniver Vukelić.
– Da bi se ovakvo štivo preporučilo za nastavu, mora postojati vremenski odmak i mora doći iz znanosti. Naime, nakon svakog lokalnog ili globalnog sukoba treba vremena da bismo taj period promatrali znanstveno i obrazovno, utvrdili činjenice i prikupili podatke – tumači prof. Vukelić dodajući da je Školska knjiga oko projekta okupila tim vrsnih stručnjaka i znanstvenika: Nikicu Barića, Darka Dovranića, Tamaru Janković, Domagoja Novosela, Emila Petrocija te Antu Nazora, čiji je doprinos od neprocjenjive važnosti za ovaj projekt.
Knjiga Freda Matića
Priručnik se bavi i stranim dragovoljcima, a posebno poglavlje posvećeno je Francuzu Jean-Michelu Nicolieru. Posebno je istaknut značaj sjećanja na Vukovar, a nastavnicima se u radu s učenicima preporučuje literatura poput “Bitke za Vukovar” iz pera Mile Dedakovića Jastreba, “Priče iz Vukovara” Siniše Glavaševića te knjige “Ništa lažno” aktualnog ministra branitelja Predraga Freda Matića. Tu su i ratne ikone poput crvenog osječkog fiće i svojevrsne himne “Moja domovina”. Urednik knjige drži da sadržaj priručnika neće izazvati prijepore u javnosti.
– Tema jest osjetljiva, ali naša namjera nije bila baviti se politikom, već prenošenjem znanja i čuvanjem važne tradicije – kaže prof. Vukelić dodajući da čitanka stiže u pravo vrijeme: kolegij o Domovinskom ratu učenici slušaju upravo u svibnju. Interes je, ispostavilo se, golem.
Mislim da ovo nije osjetljiva tema nego važna i stvarna te životna za narod državu i prirodni poredak kao što je demokracija.