Prvi put nakon 2008. proračun je ostvario primarni suficit od 200 milijuna kuna, odnosno prihodi su u prvih osam mjeseci bili za toliko veći od rashoda, kad se oduzme 7,2 milijarde kuna izdataka za kamate, navode u Ministarstvu financija. Riječ je o izračunu prema gotovinskom modelu, a Ministarstvo očekuje da će do kraja godine deficit biti oko dvije milijarde kuna niži od planiranog. Prostor za štednju bit će, kažu, na plaćama, javnoj nabavi i materijalnim troškovima. Naplata je također bolja od plana, PDV je donio 2,1 milijardu kuna više nego lani, trošarine 500 milijuna, a porez na dobit 700 milijuna kuna. Realizirana sredstva od fondova EU su 2,9 milijardi kuna, što je 800 milijuna kuna više nego cijele prošle godine, ali i jako daleko od plana od sedam milijardi kuna za 2015 godinu.
U srpnju je nastavljen rast prometa u trgovini na malo i industrijske proizvodnje.
– Imamo dva nova važna podatka i dvije najveće stope rasta zabilježene od početka krize 2008., što ponovno potvrđuje da Hrvatska raste – rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Naglasio je da je rast proizvodnje kapitalnih proizvoda dobar znak da se investicije bude.
– Svi ti parametri određuju pozitivan trend u koji vjerujemo i u trećem kvartalu, a industrija i trgovina su posebno bitni s obzirom na to da u strukturi BDP-a zauzimaju više od 40% udjela pa je njihov rast uvijek indikativan za ukupni rast gospodarstva – kazao je Grčić. Upitan za komentar izjave da je rast slab i da je ostvaren uglavnom zahvaljujući naporima poslodavaca, odgovorio je da je rast "definitivno doprinos i poduzetnika, koji su investirali i zapošljavali u zadnjem razdoblju, ali i mjera Vlade" kao što su restrukturiranje tvrtki, oporavak brodogradnje, investicije u hotele, smanjenje poreza na dohodak.
>> Hrana je skuplja 30%, režije 66%. Prije 10 godina dizali smo kredite za koje danas plaćamo
>> Milanović o rastu BDP-a: Hrvatska je izišla iz krize
Ovo su priče za maloumne. Prije dva mjeseca se država zadužila za 800 milijuna eura, a sad je proračun tobože u plusu od 200 milijuna kuna!?! Uz to, novinarka prelazi preko činjenice koju sama spominje da smo iz proračuna EU-a realizirali jedva 2,9 milijardi kuna. To znači da u prvih devet mjeseci ove godine nismo još uspjeli pokriti ni našu uplatu u taj isti proračun EU-a. Siromašna Hrvatska je zbog epohalne nesposobnosti ove vlade dakle neto platiša u EU proračun kao primjerice Danska, Švedska ili Austrija. Što ti onda onih 200 milijuna kuna plusa znači? Ništa. No za takvo što treba neovisno novinarstvo a ne politička propaganda za ovu ili onu stranku.