Dok potomci hrvatskih iseljenika žele istraživati, njegovati i što više doznati o domovini svojih predaka, ta će domovina ostati čvrsta i toliko spominjana, nevidljiva, niti koja ih spaja sa zemljom svojih korijena, piše Fenix-magazin.de
Tomaso Gianquito (19), Gioele Iacosso (20) i Lorenzo Stilla (18), mladi su Talijani čiji su prije 600-tinjak godina s hrvatske obale doselili u talijansku regiju Molise. Oni ne znaju puno o putu svojih predaka, ali su odlučili „poći“ u suprotnom putu i svojim precima doznati što više mogu te biti budući lobisti Hrvatske. Sva trojica žive u mjestu Acquaviva Collecroce, koje se nalazi u pokrajini Campobasso u regiji Molise, a koje broji nešto manje od 600 stanovnika.
Kad bi ljudi na hrvatskoj obali upitali o moliškim Hrvatima , vjerojatno bi malo njih znalo nešto više o toj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici. Ne, u novije vrijeme to se mijenja jer postoje mladi ljudi, poput ove trojice moliških Hrvata kojima je stalo da doznaju što više o svom podrijetlu, ali i da upoznaju domovinu njihovih predaka. Tomasu, Gioelu i Lorenzu je to jako važno. Stoga su se odlučili priključiti programu Hrvatske matice iseljenika Eco Heritage Task Force.
Već nekoliko dana borave u Zadru s još desetak potomaka hrvatskih iseljenika iz cijelog svijeta i volonterski su uključeni u ekološku obnovu i očuvanje hrvatske baštine u lokalnim zajednicama. Uče hrvatski jezik , druže se, bave se korisnim radom, ali i zabavljaju. Dani u Zadru i okolici ostat će im nezaboravno iskustvo iz kojeg su se rodila nova prijateljstva. Tomaso kaže kako mu je ovo iskustvo jako važno u izgradnji njegove psihološke i socijalne osobnosti. Smatra se kako su se jako dobro integrirali u grupu mladih ljudi unatoč jezičnoj barijeri koja postoji između njih trojice i ostalih u skupini.
VEZANI ČLANCI:
Priča o njihovim precima doista je zanimljiva i predmet je mnogih istraživanja . Nikada nije utvrđeno točno vrijeme useljenja hrvatskih doseljenika u Molise, ali prema nekim istraživanjima smatra se da su doselili u 14. stoljeću, u vrijeme kada su se hrvatski prostori nalazili pod udarom osmanskih osvajanja. Moliški Hrvati stoljećima nisu imali osobite veze sa zemljom iz koje su pred Osmanlijama izbjegli njihovi predci. Zahvaljujući svećenicima i časnim sestrama iz Hrvatske, to se počelo mijenjati kroz 20. stoljeće. Zbog protoka vremena i stapanja s većinskim talijanskim pučanstvom, zapravo je pravo čudo što još postoje mladi ljudi koji su voljni istraživati svoje hrvatsko podrijetlo.
Lorenzo Stilla smatra da je zajednicu važno upoznati s hrvatskom kulturom i jezikom zbog sebe, ali i svojih predaka koji su prije 500-600 godina podigli hrvatsku u Italiju. - Oni zaslužuju da znamo tko su bili i odakle su došli, kaže ovaj 18-godišnji mladić. Sva trojica mladića ističu kako im je dolazak u grupu „Eco Heritage Task Force“ dijelom omogućio, te im je to ujedno i prilika za nešto novo, kontakte s novim ljudima i nove spoznaje.
- Uključeni smo u aktivnosti preko udruge “Jedna muzika” koju vodi predsjednica Antonella D'Antuono . Želimo naučiti hrvatski jezik, doprinijeti zajednici, uključeni smo u razne aktivnosti, puno puta smo gostovali u drugim hrvatskim zajednicama, dočekivali smo članove hrvatskih udruga i klubova iz Hrvatske i drugih zemalja, družimo se i istražujemo svoje podrijetlo, kaže Gioele Iacosso. Stoljećima su potomci prvih doseljenika u Molise odrastali daleko od domovine i kraja iz kojeg su potekli. Ali na ovim mladim ljudima sad je zadatak da se „vrate doma“. Jer, puno je lakše voljeti ono što poznaješ, a oni sad poznaju djelić domovine iz koje su se njihovi preci davno odselili.
GALERIJA Do danas Hrvatska još nisu priznale četiri zemlje: Znate li koje?
