inicijativa

Pupovac i Vesna Teršelič ove godine komemoriraju i hrvatske i srpske žrtve

03.08.2014., Dvor - Na pravoslavnom groblju odrzana je komemoracija za stradale i nestale u toku i nakon Vojno redarstvene akcije Oluja. Vesna Terselic, voditeljica Documente - Centra za suocavanje s prosloscu.
Edina Zuko/PIXSELL
02.08.2015.
u 21:19

Čelni ljudi Documente i SNV-a u Vrginmostu su posjetili grob Dmitra Obradovića koji se zalagao za suživot Hrvata i Srba

U sklopu niza aktivnosti koje Srpsko narodno vijeće i udruga Documenta organiziraju u povodu sjećanja na sve nestale i ubijene tijekom operacije Oluja i nakon nje, danas su u selu Pješčanica u općini Vrginmost ispred crkve sv. Ilije položili cvijeće na grob Dmitra Obradovića, predsjednika Skupštine općine Vrginmost, koji se ratnih 90-ih zalagao za suživot Hrvata i Srba.

Idućih dana u vijećima srpske nacionalne manjine čitat će se Izjava sjećanja kojom lokalna vijeća odaju spomen svim žrtvama rata, a održat će se i komemoracije stradalima u izbjegličkoj koloni na Petrovačkoj cesti, u Donjem Lapcu, Dvoru i u Gornjem Selištu kraj Gline.

– Ove godine odlučili smo komemorirati sve žrtve – i hrvatske iz '91. i '92. i kasnije, koje su ubili pripadnici krajiških snaga ili civili na tom području; i srpske žrtve iz Bljeska i Oluje. Odlučili smo komemorirati i hrvatske i srpske žrtve jer sukobljene i suprotstavljene politike sjećanja samo produbljuju i produljuju rat i stvaraju stanje svijesti u kojem se ne možemo pošteno, moralno i ljudski odnositi prema stradanjima – kazao je Milorad Pupovac (SNV).

Vesna Teršelič iz Documente podsjetila je da je presudom Haaškog suda u slučaju Gotovina i drugi na temelju brojnih dokaza utvrđeno da su od srpnja do rujna 1995. u okviru zločina protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena ubojstva, deportacije, bezobzirna razaranja, pljačke, nečovječna djela, progoni. – Documenta ne osporava pravo na oslobađanje i vraćanje područja već postavlja pitanje priznanja patnji stradalih – rekla je Vesna Teršelič pa navela da je prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora tijekom i neposredno nakon Oluje stradalo 677 civilnih žrtava.

>> Nevladine udruge podijelile se na lijeve i desne po ideologiji i novcu

Komentara 47

GI
giglibigli
21:37 02.08.2015.

koliko bi tek žrtava bilo da nije bilo oluje,koliko bi zločina počinili da ih oluja nije otpuhala možemo tek nagađati na osnovu onog što su učinili u srebrenici i kakve su planove imali s bihaćem

MA
Majur
22:01 02.08.2015.

U svim ratovima je bilo nevinih žrtava...Hrvatska je imala pravo osloboditi Svoja područja nakon 4 g razaranja od strane četničke soldateske,protjeranih oko 200 000 Ne-Srba sa okupiranih područja,ubijanja ostalih Ne-Srba na tim područjima i pregovaranja sa tim istima,Točka.

MA
MarkoKosmicki
21:43 02.08.2015.

haski dokumenti govore od oko cetrdesetak zrtava a na bjezaniju su ih natjerali njihovi generali i vojvode jer dok smo mi dosli vecina njihove vojske jeo

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije