Poslovne banke lani su ostvarile 4,7 milijardi kuna dobiti. Oslanjajući se na taj podatak, i premijer Ivo Sanader nakon današnje je sjednice Predsjedništva HDZ-a oštro poručio bankama da nemaju razloga podizati kamate na kredite.
Mesić: Euro neće rasti na osam kuna
Svakog Zemljanina kriza stoji 1118 €
Dobit banaka na dan 31. prosinca 2008.
– Banke su proteklih godina u Hrvatskoj izvrsno zarađivale i mogu sad
podnijeti eventualni manji profit – kazao je premijer, podsjećajući da
je prije mjesec dana tražio od Zagrebačke banke da ne podiže kamate na
stambene kredite iako je bio svjestan da kao premijer nema instrumente
kojima može utjecati na poslovnu politiku privatnih banaka. No, njegova
je obveza, kaže, da vodi računa o građanima.
Usamljeni Luković
Osim vlasnika banaka, zadovoljan može biti i ministar financija Ivan
Šuker jer su banke lani uplatile 1,1 milijardu kuna poreza na dobit.
Kiselo se mogu smijati samo dužnici – u godini u kojoj je ostvarena
rekordna dobit kamatne stope na kredite porasle su približno 2 postotna
poena, procjenjuje se da će do kraja godine porasti još jedan postotni
poen, što više i nije jedina prijetnja dužnicima. Više od 66 posto svih
kredita odobrenih kućanstvima izraženo je u stranoj valuti ili ima
deviznu klauzulu, pa bi građane pogodila i devalvacija kune, koju je na
neizravan način sugerirao Franjo Luković, predsjednik uprave Zagrebačke
banke, u svom posljednjem intervjuu.
Lukovićev istup i danas je bio glavna tema u državi jer je malo tko
očekivao da će predsjednik najjače banke javno obeshrabrivati monetarnu
vlast u obrani tečaja. Čelni ljudi preostalih triju vodećih banaka –
Božo Prka, Zdenko Adrović i Petar Radaković – danas su se suzdržali od
komentara vezanih uz tečaj, dok je među nezavisnim ekonomistima
prevladao stav da je u ovoj situaciju tečaj posljednje što treba
dirati. Sanader je također stao iza Rohatinskog.
<>
- Svi društveno odgovorni ekonomisti trebali bi se suzdržati od javnih komentara tečaja jer je tečaj izrazito osjetljiva tema - kaže Josip Tica, docent na Ekonomskom fakultetu.
To pogotovo vrijedi u razdboblju krize, kad se panika može proizvesti sa dva, tri medijska istupa. Pad kune pogodio bi dužnike više i od rasta kamatnih stopa, a kako sada stvari stoje, obje opcije vise nad glavama dužnika.
Treba im konkurencija
– Visoka dobit koju banke i dalje ostvaruju pokazuju da one imaju
preveliku tržišnu moć. Bilo bi uputno poraditi na povećanju
konkurencije. Ograničavanje druge vrste proizvelo bi kontraefekt jer bi
banke prestali davati kredite kada bi im zabranili da dižu kamate –
komentira dalje dr. Tica. Kad je riječ o dobiti, uprave banaka pozivaju se na
istraživanje HUB-a da je profitabilnost banaka, mjerena povratom na
kapital, pala na najnižu razinu ovoga desetljeća. Visok trošak
regulacije i rast kamatnih stopa na svjetskom tržištu pretvorili su,
kaže analiza, hrvatski bankovni sustav, unatoč visokoj dobiti, u jedan
od najmanje atraktivnih za ulaganja u Europi.
