Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je održao veliki govor uoči prve obljetnice početka ruske invazije na Ukrajinu, dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden po prvi puta od rata posjetio Kijev.
Tijek događaja:
20:33 - Talijanska premijerka Giorgia Meloni u utorak je u Kijevu odbacila govor ruskog predsjednika Vladimira Putina kao "propagandu", a ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju obećala je nastavak talijanske podrške. "Dio mog srca nadao se nekim drugačijim riječima - iskoraku... Bila je to propaganda", rekla je Meloni komentirajući Putinov govor. Ona je to izjavila tijekom posjeta Irpinu, gradu u okolici Kijeva gdje su pronađene masovne grobnice nakon povlačenja ruskih postrojbi.
Rusija će i ubuduće poštovati obvezu smanjenja svog nuklearnog arsenala u skladu s ugovorom Novim START-om, unatoč odluci da obustavi sudjelovanje u tom važnom rusko-američkom ugovoru o razoružanju koju je obznanio predsjednik Vladimir Putin. "Rusija želi zadržati odgovoran pristup i nadalje će, do isteka ugovora, strogo poštovati količinske granice za ofenzivno strateško oružje", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden sastao se u utorak s predsjednicom Moldavije Maiom Sandu u Varšavi i to samo nekoliko dana nakon što je državni tajnik Antony Blinken rekao da su SAD "duboko zabrinute" zbog napora Rusije da destabilizira vladu Moldavije. Sandu je također prošli tjedan rekla da Rusija planira državni udar u Moldaviji. Tijekom sastanka, Biden je istaknuo pomoć SAD-a kako bi se "pomoglo Moldaviji da ojača svoju političku i gospodarsku otpornost, uključujući njenu agendu demokratskih reformi i energetsku sigurnost, te za rješavanje učinaka ruskog rata protiv Ukrajine", prema Bijeloj kući.
16:28 - Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je američku veleposlanicu u Moskvi na razgovor kako bi joj predalo notu u kojoj traži od SAD-a povlačenje "vojnika i opreme" NATO-a iz Ukrajine, referirajući se na vojnu pomoć koju Kijev dobiva od zapadnih zemalja.
"Osobito je istaknuto da za deeskalaciju situacije Washington mora poduzeti mjere u cilju povlačenja američkih i NATO-ovih vojnika i opreme i prekinuti proturuska djelovanja", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Zahtjev Moskve objavljen je nedugo nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin održao govor o stanju nacije u kojem je optužio Zapad da koristi sukob u Ukrajini kako bi uništio Rusiju. Po Putinu, zapadni saveznici Kijeva, na prvom mjestu SAD, snose "odgovornost" za eskalaciju sukoba u Ukrajini koji traje već godinu dana.
Rusko ministarstvo istaknulo je u priopćenju da pošiljke američkog oružja Ukrajini "jasno dokazuju da su lažne američke tvrdnje da Sjedinjene Države nisu strana u sukobu".
Moskva je uz to zatražila od Washingtona "objašnjenja u vezi eksplozija na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 i da se ne miješa u objektivnu istragu kako bi se identificiralo krivce". Na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 u rujnu prošle godine izvršena je sabotaža. Zapad za to sumnjiči Moskvu, a ona optužuje Zapad.
13:29 - Talijanska premijerka Giorgia Meloni stigla je u utorak u Kijev, a planirano je da se nakon obilaska Buče i Irpinja, mjesta kod Kijeva gde su počinjeni zločini nad civilima, popodne sastane s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Meloni je nakon izlaska iz vlaka kojim je u Kijev stigla iz Poljske rekla da joj je "čast" što dolazi u posjet Ukrajini. S buketom cvijeća su je dočekali ukrajinski dužnosnici.
"Ovdje sam da bih razumjela potrebe ljudi koji se bore za svoju slobodu. Uvijek je drugačije kada vidite stvari vlastitim očima i mislim da to pomaže Talijanima da razumiju", rekla je Meloni čije riječi prenosi javna televizija RAI.
Zaustavivši se nakratko u Varšavi kako bi se sastala s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim, Meloni je rekla da će Italija i Poljska nastaviti naoružavati Ukrajinu.
13:27 - Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u utorak u Ateni da je ruski predsjednik Vladimir Putin s invazijom na Ukrajinu doživio "strateški neuspjeh", gotovo godinu dana nakon njezina početka.
"Godinu dana nakon što je predsjednik Putin napao Ukrajinu, jasno je da je njegov rat strateški neuspjeh u svakom pogledu", rekao je Blinken na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s grčkim kolegom Nikosom Dendiasom.
Do toga je došlo, ocijenio je, "zahvaljujući hrabrosti ukrajinskog naroda, ali i snazi i jedinstvu saveznika i partnera iz cijelog svijeta koji su priskočili u pomoć Ukrajini".
U međuvremenu u Moskvi, gotovo istovremeno, Putin je u obraćanju parlamentu rekao da je Moskva učinila zaista sve moguće da probleme u Donbasu riješi na miran način, ali da je Zapad iza njenih leđa pripremao drugačiji scenarij, ne propustivši istaknuti da će nastaviti vojni pohod u Ukrajini "pomno i metodično".
Blinken pak u Ateni tvrdi da "nitko nije želio taj rat" i da "nitko ne voli taj rat" te da "cijeli svijet želi da se završi što je prije moguće". No, istaknuo je da je ključno braniti temeljna načela te da "ako to ne učinimo i ako dozvolimo da se rat nastavi nekažnjeno, otvorit ćemo Pandorinu kutiju u cijelom svijetu".
10:48 - Putovanje američkog predsjednika Joea Bidena u Kijev počelo je u mrklo doba noći u vojnom hangaru pokraj Washingtona. U četiri ujutro u nedjelju po mjesnom vremenu, nepoznato svjetskim medijima, vošingtonskom političkom establišmentu ili američkim biračima, osamdesetogodišnji predsjednik ukrcao se Boeing 757, poznat kao C-32. Zrakoplov, manja verzija onog koji američki predsjednik inače koristi, bio je parkiran daleko od slavnog Air Fore Onea. Na svim su prozorima sjenila bila spuštena.
10:45 - Bjelorusija je priopćila da je značajna skupina ukrajinskih vojnika nagomilana pokraj njezine granice i upozorila da to predstavlja prijetnju njezinoj sigurnosti. "U ovom trenutku je u neposrednoj blizini bjelorusko-ukrajinskog dijela granice koncentrirana značajna skupina ukrajinske vojske", objavilo je ministarstvo obrane na Telegramu.
Ministarstvo upozorava da je vjerojatnost oružanih provokacija, koje mogu eskalirati u pogranične incidente, već neko vrijeme velika te da će poduzeti "odgovarajuće mjere". Bjeloruska strana pritom dodaje da će djelovati na suzdržan način.
Bjelorusija je dopustila Rusiji da koristi njezin teritorij za invaziju na Ukrajinu prije godinu dana, a predsjednik Aleksandar Lukašenko je prošli tjedan rekao da je njegova zemlja spremna to ponovo učiniti.
Kijev mjesecima izražava zabrinutost da bi se Bjelorusija mogla uključiti u rat na ruskoj strani te je zbog te potencijalne prijetnje preusmjerila dio trupa na sjever zemlje, dok vodi rat s Rusijom na istočnoj i južnoj fronti.
Lukašenko tvrdi da će Bjelorusija ući u rat jedino ako je Ukrajina napadne. Njegova se vojska mjesecima obučava s ruskim snagama te se ove godine planira održavanje oko 150 zajedničkih vojnih vježbi, uključujući i najveću od njih u rujnu, "Zajednički štit 2023".
10:28 - Talijanska premijerka Giorgia Meloni na putu je za Kijev gdje će se sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, prenose u utorak talijanski mediji. Meloni se noćnim vlakom uputila iz Poljske u Kijev, a njezin dolazak u glavni grad Ukrajine se očekuje tijekom jutra, izvijestio je televizijski kanal Sky TG24.
U ponedjeljak navečer talijanska premijerka telefonski je razgovarala s američkim predsjednikom Joeom Bidenom koji se upravo vratio u Poljsku nakon iznenadnog posjeta Kijevu, objavila je talijanska vlada.
"Dvoje čelnika je razgovaralo o njihovoj bliskoj suradnji glede pomoći Ukrajini, uključujući sigurnosnu, gospodarsku i humanitarnu pomoć", priopćeno je iz premijerske rezidencije.
Meloni, koja je postala premijerka u listopadu, kazala je da je namjerava posjetiti Kijev prije 24. veljače, prve obljetnice početka invazije Rusije na Ukrajinu. Premijerka je podsjetila da je Italija Kijevu već uputila financijsku, vojnu i humanitarnu pomoć te najavila slanje Ukrajini električne opreme kako bi se uspostavila opskrba električnom energijom za tri milijuna ljudi. Na vojnom planu, Italija bi u suradnji s Francuskom trebala na proljeće Ukrajini isporučiti obrambeni sustav zemlja-zrak srednjeg dometa MAMBA.
Ona na taj način nastavlja politiku svog prethodnika Maria Draghija, no Meloni u svojoj koalicijskoj vladi ima i proruske partnere, posebice šefa Lige Mattea Salvinija i čelnika stranke Forza Italia Silvija Berlusconija koji je osobni prijatelj Vladimira Putina.
Berlusconi je 12. veljače rekao da se, kada bi bio šef vlade, ne bi sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim jer ga krivi za rat s Rusijom.
7:56 - Američki predsjednik Joe Biden stigao je u glavni grad Poljske Varšavu u ponedjeljak kasno navečer, i to nakon iznenadnog posjeta Kijevu. Tijekom današnjeg dana sastaje se s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, kao i ostalim liderima NATO-ovog istočnog bloka. Osim toga, Biden bi trebao održati i govor u Varšavi u poslijepodnevnim satima.
''Predsjednik Biden će jasno dati do znanja da će SAD i dalje stajati uz Ukrajinu, kao što ste već i čuli od njega prethodno, koliko god treba - pojasnio je glasnogovornik nacionalne sigurnosti Bijele kuće John Kirby.
7:35 - Na sastanku Vijeća nacionalne sigurnosti predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je naredio formiranje dobrovoljne teritorijalne obrane.
„Situacija trenutačno nije laka i vremena su takva da bi bilo primjereno da svaki čovjek bude sposoban rukovati oružjem“, rekao je Lukašenko na sastanku Vijeća sigurnosti i time objasnio naredbu o formiranju dobrovoljne teritorijalne obrane.
Po pitanju rata koji traje u bjeloruskoj blizini Lukašenko je ponovio od ranije rečene riječi.
„Bjeloruska vojska će se boriti jedino ako naša zemlja bude napadnuta. U slučaju čina agresije na nas odgovor će bit brz, primjeren i oštar. U međuvremenu želim i tražim da svaki čovjek zna barem zaštiti svoj dom i svoju obitelj, a u konačnici i našu zemlju“, kazao je Lukašenko.
Ministar obrane Viktor Hrenin je dodao kako bi spomenuta teritorijalna dobrovoljna obrana trebala brojati između 100.000 i 150.000 dobrovoljaca, a i više ako bude potrebno. U Bjelorusiji je trenutačno oko 50.000 profesionalnih vojnika.
7:03 - Kina je jako zabrinuta zbog sukoba u Ukrajini koji eskalira i čak izmiče kontroli, rekao je kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang tijekom sastanka na konferenciji u Pekingu.
„Kao i uvijek Kina će nastaviti promicati mirovni dijalog i raditi s međunarodnom zajednicom kako bi dijalog rješavao probleme. U interesu nam je jedino zajednička sigurnost“, naveo je Qin Gang.
Kina je još jednom odbila tvrdnje kako pomaže Rusiji u naoružavanju. Američki državni tajnih Antony Blinken je dan ranije upozorio kako bi posljedice bile ogromne kada bi se potvrdila kineska vojna pomoć Rusiji, a o tome su istog dana govorili i neki europski čelnici.
„Pozivamo određene zemlje da odmah prestanu dolijevati ulje na vatru sukoba u Ukrajini takvim izjavama“, kazao je Qin Gang, očigledno prvenstveno misleći na Sjedinjene Američke Države.
„Čvrsto stojimo protiv bilo kakvog oblika hegemonije i protiv bilo kakvog stranog uplitanja u poslove Kine. Vrijeme je i da prestane optuživanje Kine“, završio je Qin Gang.
>> VIDEO Zračne sirene odjekuju Kijevom: Stigao je američki predsjednik Biden
Svi žele kraj rata, to je nesporno...samo je pitanje na koji način? rusija koja je okupirala Krim i istok Ukrajine želi zamrznuti sadašnje stanje, što Ukrajini nikako ne odgovara niti može pristati na tako nešto. Zapad neće Ukrajini reći što im je prihvatljivo jer to moraju sami odlučiti ali jasno je da zapad ne želi da agresor koji okupira tuđi teritorij na kraju nakon svih zločina bude nagrađen otimačinom tuđeg teritorija jer bi to stvorilo opasan presedan u svijetu. Rat će morati trajati dok sami rusi ne shvate da vojno ne mogu pobijediti i da im nastavak vođenja rata urušava i uništava državu, gospodarstvo, demografiju te da postaju izolirani u svijetu. Tek kada rusi to shvate i pristanu na mogućnost povlačenja iz Ukrajine, onda će pregovori biti mogući. Do tada će nažalost poginuti još najmanje 100.000 ljudi