Godina je Gospodnja 1364., i Ljudevit Veliki upravo je otok Rab oslobodio od dugogodišnje mletačke vlasti. Gradsko je vijeće stoga njemu u čast odlučilo prirediti veliku dvotjednu feštu, tj. fjeru. Običnom puku je prolaz kroz velika gradska vrata zabranjen, no za vrijeme fjere svi su pozvani da sudjeluju u velikoj svečanosti, viteškim igrama i obilju jela i pića. Svi su u svojim najljepšim haljinama i odijelima, muškarci s velikim pernatim šeširima, a djevojke sa sušenim cvjetnim vijencima u kosi. Pjevalo se i plesalo, slavilo, jelo i pilo sve do dugo u noć punih četrnaest dana, nakon čega bi se život vratio u rutinu.
Igre papirom i kamenčićima
Više od 650 godina poslije, ta tradicija na otoku Rabu i dalje traje pa se tako svake godine od 25. do 27. srpnja taj moderni otok vraća u 14. stoljeće i slavi taj veliki trenutak u povijesti, kao i dan zaštitnika grada i otoka, svetog Kristofora, koji je ujedno i zadnji dan fjere. Ulice su prepune ljudi u srednjovjekovnim nošnjama, miris ribe, vina i cvijeća dopire iz svake pa i one najuže ulice. Na svakom se uglu prodaju šulčići, tijesto za kruh prženo u dubokom ulju koje se može jesti sa svime, od pršuta i sira do marmelade i čokolade. Djeca, kojoj je dopušteno biti budnima koliko i njihovim roditeljima, igraju stare igre poput mlina, igre koja je slična šahu, a igra se papirom i crnim i bijelim kamenčićima. Mališani sudjeluju i u zanatima, pa tako pomažu peći poznatu rabsku tortu, mijesiti kruh pa čak i plesti ribarsku mrežu. Stotinjak umjetničkih i zanatskih radionica razmješteno je po starom gradu, a ondje mještani pokazuju kako se pletu čipka i cvjetni vjenčići, izrađuju kožne torbe i obuća, peku keramički lonci, a otvorena je bila čak i srednjovjekovna kovačnica.
– Najjeftinije je kad ti se mriža raspada uzeti nešto sitno para i uzeti novu, jer uzimaju jako puno šoldov ovi ki krpaju – rekao je ribar kojeg Kire, koji je zainteresiranom puku, zajedno s unucima, pokazivao kako se ručno plete mreža za ribolov. Takvo nešto, kaže, zahtijeva puno strpljenja, a danas to ljudi nemaju. Kire je “u ribama” već više od 50 godina, a krpati mreže naučila ga je “potriba”. Petrica Krstarević, pak, već 25 godina prodaje cvijeće na Fjeri, uz pomoć kćeri.
Samostreličari i zastave
– Vjenčići simboliziraju pobjedu i posebnu čast. Rabska fjera ima svoj brend, a to je vjenčić. Mirišljavi su, fini, napravljeni od raznih domaćih biljčica. Od kuglica, do suhih buketića, cvijeće ima jaku simboliku još iz srednjeg vijeka. Cvijet je s nama tijekom cijelog života, prati nas od rođenja do smrti – kazala je.
Dan prije, na tisuće mještana i turista svjedočilo je svečanom otvorenju Rabske fjere, gdje su predstavnici Udruge rapskih samostreličara donijeli srednjovjekovne zastave svakog rapskog mjesta i gdje je pucnjem topa proglašen početak Fjere.
– Svake godine na Rabsku fjeru dođe oko sedam do osam tisuća ljudi po večeri. Ovo je događaj za koji cijeli otok živi cijelu godinu i naša je najljepša i najveća svečanost – kazao je Luka Perčinić iz Turističke zajednice Rab. Prije zatvaranja fešte, na programu je veliki viteški turnir samostreličara. Vatromet točno u ponoć označava kraj Fjere i službeni povratak grada i cijelog otoka Raba iz 14. u 21. stoljeće.
