Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju su William G. Kaelin Jr., Sir Peter J. Ratcliffe i Gregg L. Semenza sa Sveučilišta Harvard, londonskog Instituta Francis Crick, odnosno Sveučilišta Johns Hopkins. Nagrađeni su za istraživanja o prilagodbi stanica na promjenjivu opskrbu kisikom, što omogućuje borbu protiv raka i anemije, ali rad trojice znanstvenika relevantan je i za niz drugih stanja, od trudnoće, visinske bolesti sve do zacjeljivanja rana.
Ove godine 633 nominacije
Taj je mehanizam isto tako bitan razlog zbog kojega su životinje mogle obitavati u tolikom broju staništa i imale su sposobnost preživjeti na različitim nadmorskim visinama. Naravno, nijedan od znanstvenika nije znao da je laureat, ali njihova nagrada možda i nije toliko iznenađenje, iako je ove godine bilo 633 nominacija. Naime, trojac je 2016. za svoje otkriće dobio Albert Lasker Basic Medical Research Award, nagradu koju zovu američkim Nobelom, i nije prvi put da su dobitnici te nagrade dobili i Nobela. Svu je trojicu Thomas Perlmann, tajnik odbora za dodjelu, kontaktirao telefonom. Međutim, Williama Kaelina nije se moglo dobiti telefonom pa je Perlmann probudio njegovu sestru. A znanstvenik je svojedobno u jednom tekstu za ugledni Nature iskreno opisao radove zbog kojih je s kolegama dobio najveću znanstvenu nagradu.
– Naši znanstveni radovi danas bi bili smatrani čudnima, preliminarnima i nedovoljno dobrima za objavu. Jedan od njih bi, recimo, bio kritiziran jer nije predstavio jasan mehanizam te nije uključivao pokuse na životinjama – objasnio je prije dvije godine Kaelin što bi danas nedostajalo na radovima koji su objavljeni prije više od desetljeća. Nije to i jedina priča koja se ponovila oko ovogodišnje nagrade za medicinu.
Naime, primijećeno je da su ponovno svi laureati muškarci, a tu je i podatak da je tek 12 znanstvenica nagrađeno od kada je Nobel za medicinu i fiziologiju predstavljen. Posljednja je bila Tu Youyou 2015.
Generalni sekretar Švedske kraljevske akademije znanosti od 2015. je Göran Hansson. Uoči ovogodišnje dodjele nagrade dao je intervju upravo Natureu u kojem je ustvrdio da su poduzete brojne mjere kako bi se popravila zastupljenost znanstvenica među laureatima. Ali, isto je tako rekao da to neće biti osobito brz proces.
– Pregledali smo nominacije i, iako vam ne mogu dati sasvim točne brojke, čini se da postoji pozitivan pomak, nominirano je više žena. Nije izrazit, ali je ipak pomak. Pozorno ćemo to pratiti nekoliko godina da bismo vidjeli ima li statističke važnosti prije nego što donesemo neki čvrst zaključak, ali čini se da smo na pravom putu. S vremenom će doći i do postupne promjene u populaciji znanstvenika potencijalnih kandidata pa bi i to trebalo pomoći, rekao je Hansson.
Ustvrdio je i da povećanje broja žena među predlagateljima nije imalo utjecaja pa se čini da žene ne inkliniraju znanstvenicama više nego znanstvenicima. Nije to jedina kontroverzija, ove će se godine dodijeliti i dvije Nobelove nagrade za književnost jer prošle godine nagrada zbog skandala sa seksualnim uznemiravanjem nije dodijeljena. Jedna, dakle za 2018. i jedna za 2019. godinu. Zbog te krajnje neugodne afere, međutim, ne smatra se da će u izboru laureata biti nekih kontroverzija, Nobelu za književnost mora se vratiti čast i vjerodostojnost. U analizi AFP-a spomenuti su Poljakinja Olga Tokarczuk, Kenijac Ngugi Wa Thiong’o, Albanac Ismail Kadare, Amerikanka Joyce Carol Oates te Japanac Haruki Murakami.
Mediji pa i kladionice uvijek odigraju svoje pa tako kao ozbiljan konkurent u kategoriji Nobela za mir figurira Greta Thunberg. Nikada se ne zna pa, iako bi to bio preočit izbor, on nije i nemoguć iako ima mišljenja da je dvojbeno imaju li oružani sukobi u svijetu nekakve veze s klimatskim promjenama. Odbor za dodjelu dao jedan je tek šturi podatak, da je za ovogodišnju nagradu za mir stigla 301 nominacija. Uz Thunberg vrte se i imena poput etiopskog premijera Abiya Ahmeda, ključnog čovjeka u postizanju mira između Etiopije i Eritreje, kao i nevladine organizacije poput Reportera bez granica i Odbora za zaštitu novinara.
Nagađanja prate sve dodjele
Da su bilo kakva predviđanja gotovo pa besmislena, svjedoče i znanstvenici koje su kao moguće dobitnike Nobela za medicinu isturili mediji, a to su bili libanonsko-američki genetičar Huda Zoghbi koji je otkrio genetsku mutaciju koja uzrokuje Rettov sindrom, australski imunolog Marc Feldmann te britanski istraživač indijskog podrijetla Ravinder Maini za rad na reumatoidnom artritisu te američka znanstvenica Mary-Claire King koja je otkrila gen BRCA-1 koji je odgovoran za nasljedni oblik raka dojke. To je sve ostalo u zoni predviđanja.
Kao mogući laureat za kemiju spominje se američki znanstvenik Richard Goodenough, izumitelj litijske baterije. On bi bio i najstariji nobelovac jer mu je 97 godina. A možda će to biti znanstvenice Francuskinja Emannuelle Charpentier i Jennifer Doudna iz Amerike koje potpisuju tehnologiju “uređivanja” gena CRISPR-Cas9 ili kinesko-američka znanstvenica Feng Zhang.
Nagradu za ekonomiju, jedinu koju nije ustanovio sam Alfred Nobel, mogla bi, navodi AFP, dobiti neka ekonomistica, poput Amerikanke Anne Krueger za rad na međunarodnoj trgovini.
Ludo koliki su do sada dobili nagrade za liječenje Raka i ništa od praktične koristi .....