Slovenija će danas od Portugala i formalno preuzeti šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije, što je drugo slovensko predsjedanje Unijom od ulaska u EU 2004. godine. Prvi je put Slovenija predsjedala Unijom u prvoj polovici 2008. godine, prije ratifikacije sadašnjeg Lisabonskog ugovora kada je uvođenjem funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća smanjena važnost rotirajućeg predsjedništva.
Dodatno se radikalizirao
Slučaj je htio da se i prvo i drugo slovensko predsjedanje vremenski poklopilo s mandatom Janeza Janše na čelu slovenske vlade, iako je današnji Janša, premda je radikalizam njegova trajna karakteristika, neusporedivo radikalniji političar od Janše 2008. godine, potkraj njegova prvog premijerskog mandata. I tada je Janša koketirao s desničarskim populizmom i pokušavao profitirati na raspirivanju straha i podjela, ali je tada, 2008. godine, Janša u suštini ipak bio proeuropski političar i lojalan član Europske pučke stranke, a njegovi politički nastupi nisu izlazili izvan okvira elementarne političke pristojnosti. U njegovu prvom premijerskom mandatu Slovenija je postala i članica Eurozone i Schengena, a u to vrijeme Slovenija je još uvijek bila europska priča o uspjehu i najuspješnija nova članica Unije. Slovenija je bila i prva nova članica koja je uopće predsjedala Unijom, iako je to predsjedanje obilježio skandal zbog otkrića da su slovenski diplomati u Washingtonu usuglašavali prioritete slovenskog predsjedanja Unijom.
Međutim, današnji Janša je otvoreni euroskeptik i najvjerniji europski saveznik mađarskog autokrata Viktora Orbána, koji se teško pomirio s porazom Donalda Trumpa, svog najnovijeg političkog uzora. Njegov aktualni premijerski mandat, započet u ožujku prošle godine, obilježili su brutalni napadi na sve one koje je Janša svrstao u neprijatelje: medije, opoziciju, nevladine organizacije, ljevičare, kulturnjake i protuvladine prosvjednike, koji se od prvog dana njegove vlade svakog petka okupljaju u središtu Ljubljane, upozoravajući na uzurpaciju vlasti i kršenje vladavine prava u Janšinu mandatu.
To je, naravno, razlog zbog kojeg mnogi strahuju da bi Janšino drugo predsjedanje Vijećem EU moglo dodatno podijeliti Uniju. Slovenski je premijer na Twitteru, koji mu je, kao i Trumpu, glavno komunikacijsko oružje, posljednjih tjedana i mjeseci nevjerojatnim i gotovo iracionalnim reakcijama na kritike koje su mu zbog napada na medije uputili političari i mediji iz EU već izazvao brojne reakcije i jednu raspravu u Europskom parlamentu, što je potaknulo špekulacije o mogućnosti aktivacije članka 7. europskog ugovora zbog kršenja temeljnih načela EU i protiv Slovenije, nakon što je taj članak aktiviran protiv Mađarske i Poljske.
Kako se približavalo slovensko preuzimanje predsjedanja Vijećem, tako se povećavao interes europskih – ali i svjetskih – medija za stanje u Sloveniji, a time je niz kritika na račun zbivanja u Sloveniji, osobito u pogledu slobode medija i ugrožavanja vladavine prava, bio sve dulji. Ovih je dana šest zastupnika europskog i njemačkog parlamenta u pismu predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen pozvalo EU da Sloveniji stopira isplatu europskih sredstava iz europskog proračuna zbog ugroženosti europskih vrijednosti pod Janšinom vladom.
Europarlamentarci Daniel Freund (Zeleni), Sergey Lagodinsky (Zeleni), Stelios Kuloglu (Ljevica), Ramona Strugariu (Renew) i Lara Wolters (S&D), kojima se pridružila i zelena zastupnica u Bundestagu Franziska Brantner, u pismu ističu da situacija u Sloveniji zahtijeva trenutačan odaziv EU u pogledu zaštite građanskih prava, vladavine prava i primjenu europskih pravila za borbu protiv korupcije. Time se referiraju na činjenicu da je Janša blokirao imenovanje delegiranih slovenskih tužitelja u Uredu europskog tužitelja, čime je onemogućio nadzor nad potrošnjom europskog novca i procesuiranje mogućih prevara s europskim sredstvima u Sloveniji.
Nakon 13 godina
Upravo zbog tog “ozbiljnog nedostatka” pri imenovanju europskih tužitelja pismom se zahtijeva stopiranje isplata Sloveniji, što se odnosi ne samo na isplate predviđene europskim proračunom za razdoblje 2021. – 2027., nego i na milijarde koje bi Slovenija trebala dobiti za oporavak od pandemije koronavirusa. Iako je zahtjev u okviru sadašnjih europskih pravila praktično neostvariv, samo pojavljivanje takve inicijative svjedoči o ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazi Slovenija.
Mnogi sumnjaju da će Janša u narednom razdoblju uspjeti suspregnuti svoju privrženost autoritarnoj politici svog mađarskog saveznika Orbána, koji je nedavno razbjesnio većinu europskih čelnika homofobnim zakonom, iako se od zemlje koja predsjeda Vijećem EU očekuje da djeluje nepristrano i da pomaže da se dođe do zajedničkog stajališta, a ne da zagovara pojedinačna stajališta.
A da su takvi strahovi opravdani, potvrđuje i primjer s posljednjeg europskog sastanka na vrhu, održanog samo nekoliko dana uoči početka slovenskog predsjedanja, na kojem je Janša uz poljskog premijera jedini otvoreno i nedvosmisleno podržao mađarskog premijera Orbána u sporu oko mađarskog zakona koji diskriminira LGBTQ osobe. Sve to upućuje na zaključak da će predstojeće slovensko predsjedanje biti zanimljivo, svakako zanimljivije od onog prije 13 godina.
Gorenje je prodano Kinezima , Japanci grade tvornicu robota , Slovenija odrzava dobre veze sa Rusijom i Kinom , to je ono sto boli Njemce ,da je zatvorio Gorenje , napunio zemlju migrantima i mahao duginim bojama onda bi im valjao , kao nas Plenki , Jansa je radikal zato sto brani svoju zemlju , Slovenija im stojii na putu na istok , a migrantima na putu za zapad